Sekcija za ljudska prava i psihologiju

Sekcija za ljudska prava i psihologiju (17)

Obrazovanje za ljudska prava za psihologinje/psihologe - bravo Marlena Plavšić!

Hrvatsko psihološko društvo (HPD) s ponosom predstavlja dugo očekivani doprinos obrazovanju nasih kolegica i kolega o ljudskim pravima. Routledge (Taylor and Frances) je upravo izdao knjigu s nazivom Human rights education for psychologists, pionirsku u tome podrucju.
HPD promovira knjigu jer je ona nastala na inicijativu vrlo aktivnog EFPA-inog Odbora za ljudska prava i psihologiju. U tome Odboru HPD ima svoju predstavnicu, dr Marlenu Plavšić, koja je i jedna od urednica ove knjige. Valja naglasiti i to da se u uredništvu knjige nalaze se predstavnice iz zasad jedinih europskih zemalja u kojima nacionalna psiholoska društva imaju sekciju za ljudska prava, a to su Norveško psihološko drustvo, Nizozemsko psiholokšo drustvo i Hrvatsko psihološko drustvo!
U nastavku donosimo pismo kojim nam se obraća uredništvo knjige.

Postovane kolegice, postovani kolege

Kao njezine urednice i urednici obavjesćujemo vas da je upravo objavljena knjiga Human Rights Education for Psychologists (Obrazovanje o ljudskim pravima za psihologinje i psihologe) u izdavackoj kuci Routledge (Taylor and Frances).

U letku koji se nalazi u privitku o knjizi se govori kao o pionirskoj u ovome području. Cilj nam je bio povezati vaznost zastite ljudskih prava za psihologiju te ulogu psihologa i psihologinja u promociji ljudskih prava. Nadamo se da će knjiga pridonijeti obrazovanju o ljudskim pravima, kako studentica i studenata psihologije, tako i onih već diplomiranih.

S jedne strane promicanje i zaštita ljudskih prava u praksi predstavljaju važan izazov na našu struku. S druge strane naša struka ima mnogo toga za ponuditi u zaštiti ljudskih prava. Naše je uvjerenje da psihologija zasnovana na ljudskim pravima i orijentirana prema njima sluzi cijelom čovjecanstvu.

Knjiga ima 19 poglavlja koje je napisalo 32 autora i autorica sa svih naseljenih kontinenata. Podijeljena je u četiri poglavlja: 1) Psihologija zasnovana na ljudskim pravima i orijentirana prema njima; 2) Psihologija i drustvena odgovornost; 3) Ljudska prava i profesionalna praksa te 4) Obrazovna praksa o ljudskim pravima za psihologe i psihologinje. Predgovor je napisao prof. Saths Cooper a pogovor prof. Janel Gauthier.

Vise informacija o knjizi možete naci u letku (s kojim se moze ostvariti popust prilikom kupnje) i na poveznici:

https://www.routledge.com/Human-Rights-Education-for-Psychologists-1st-Edition/Hagenaars-Plavsic-Sveaass-Wagner-Wainwright/p/book/9780367222963


Više...

Sekcija za ljudska prava i psihologiju - radionica se odgađa!

Poštovane kolegice i kolege,
Zbog trenutne epidemiološke situacije i u skladu s preporukama o preventivnim mjerama, održavanje radionice „Uključivanje prevoditelja u psihološko savjetovanje – povećanje dostupnosti usluga pomagača ranjivim skupinama“, koja je planirana za 20.3.2020., odgađa se do daljnjeg. O novom terminu održavanja svi koji su se prijavili za sudjelovanje bit će pravovremeno obaviješteni putem e-maila, te službene stranice Hrvatskog psihološkog društva.

Vera Ćubela Adorić,
Pročelnica Sekcije za ljudska prava i psihologiju
Više...

Obavijest i poziv na radionicu „Uključivanje prevoditelja u psihološko savjetovanje – povećanje dostupnosti usluga pomagača ranjivim skupinama“

U petak, 20. ožujka 2020. godine s početkom u 10 sati Sekcija za ljudska prava i psihologiju organizira radionicu „Uključivanje prevoditelja u psihološko savjetovanje – povećanje dostupnosti usluga pomagača ranjivim skupinama“, koju će voditi kolegica Martina Čarija iz Društva za psihološku pomoć. Aktivnost će biti prijavljena za bodovanje Hrvatskoj psihološkoj komori. Budući da je broj sudionika ograničen, zainteresirane kolegice i kolege trebaju se prijaviti putem sljedeće adrese: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Vrijeme održavanja: 20.3.2020. godine od 10:00–13:00
Mjesto održavanja: Tribina Grada Zagreba, Kaptol 27

Kratki opis aktivnosti:
Zbog globalizacije i velike izbjegličke krize koje se događaju u našoj okolini, pomagački stručnjaci se sve više susreću sa zahtjevima da svoje usluge pruže osobama u odnosu na koje govore različite jezike. Ova potreba postala je najvidljivija u posljednjih nekoliko godina otkako kroz Hrvatsku prolaze tisuće migranata i izbjeglica koji se nalaze u višestruko ranjivoj situaciji i izloženi su velikom broju rizika za njihovu dobrobit i mentalno zdravlje. Savjetovališta, škole, ustanove socijalne skrbi, zdravstvene ustanove i ostale institucije i organizacije u prilici su pružiti kvalitetnu podršku migrantima i izbjeglicama; no, postoje situacije u kojima je nužno da u svoj rad uključe prevoditelje. Radionica će početi predavanjem o specifičnim potrebama migranata i izbjeglica u procesu integracije, te nastaviti s temom na koji način psiholozi mogu pružati podršku uz pomoć prevoditelja. Prezentirat će se etičke dileme koje su do sada identificirane, primjeri dobre prakse i prepruke za buduće integriranje prevoditelja u rad psihologa.
Više...

Predavanje povodom Svjetskog dana socijalne pravde - 20.2.20.

Na poziv Društva psihologa Virovitičko-podravske županije, dr.sc. Vera Ćubela Adorić, pročelnica Sekcije za ljudska prava i psihologiju, održala je u sklopu 13. Tjedna psihologije predavanje „Tko, kada, kako i zašto mari za pravednost?“. Predavačicu je u punoj dvorani Gradske knjižnice predstavio profesor Vladimir Kolesarić.

Sažetak predavanja:
U studenom 2007. godine na Općoj skupštini UN-a jednoglasno je usvojena Rezolucija temeljem koje se na dan 20. veljače svake godine obilježava Svjetski dan socijalne pravde. Stoga je prigoda da se u 13. Tjednu psihologije promoviraju i psihologijske spoznaje o temama koje su povezane sa socijalnom pravdom. Tijekom desetljeća psihologijskih istraživanja prikupljen je bogati korpus relevantnih spoznaja u području distributivne, proceduralne, retributivne i restorativne pravde, koje se mogu rezimirati na različite načine. U ovom su predavanju te spoznaje prikazane iz perspektive funkcionalnih metafora o ljudskoj prirodi na koje su se psiholozi implicitno ili eksplicitno oslanjali u dosadašnjim istraživanjima i tumačenjima načina na koje ljudi prosuđuju o pravednosti. Uz ključne spoznaje u okviru pojedinih pristupa, posebice u socijalnoj psihologiji, u fokusu predavanja bile su i spoznaje o individualnim razlikama u osjetljivosti na nepravdu i sustavu različitih vjerovanja o pravednosti, te njihove implikacije za suočavanje s nepravdom i subjektivnu dobrobit. U tom kontekstu, prikazani su rezultati nekih istraživanja koja su provedena u uzorcima iz različitih segmenata populacije u Hrvatskoj, uključujući žrtve zlostavljanja na radnom mjestu i dugotrajno nezaposlene, koji upućuju na negativne efekte prolongirane izloženosti nepravdi na subjektivnu dobrobit i mentalno zdravlje.
Više...

Ljudska prava od središnje su važnosti za psihologijsku praksu - donosimo stajalište EFPA-e

U utorak, 10. prosinca 2019., obilježava se Dan ljudskih prava - dan kada je Opća skupština Ujedinjenih naroda 1948. godine usvojila Univerzalnu deklaraciju o ljudskim pravima. Europska federacija udruga psihologa EFPA uključuje se u obilježavanje ovog dana podsjećanjem na brojne  ljude kojima su uskraćena osnovna ljudska prava.

Slijedi nekoliko primjera gdje psihologija igra važnu ulogu u promicanju i zaštiti ljudskih prava.

1. Utjecaj klimatskih i okolišnih izvanrednih situacija usmjerava se prema onima koji su najviše doprinijeli klimatskim promjenama.

Međunarodni samit o psihologiji i globalnom zdravlju - 14. i 16. studenog 2019. u Lisabonu u Portugalu okupio je lidere na području psihologije iz gotovo 40 zemalja svijeta kako bi se usmjerili na isticanje uloga psihologije u rješavanju globalnih klimatskih promjena, posebice radi postizanja cilja održivog razvoja Ujedinjenih naroda (cilj 13: Poduzeti hitne mjere za borbu protiv klimatskih promjena i njihovih utjecaja)

2. Drugo važno polje kršenja ljudskih prava je uskraćivanje ženskih prava. Kako je opisao UNICEF, 153 zemlje imaju zakone koji ekonomski diskriminiraju žene, uključujući 18 zemalja u kojima muževi mogu zakonski spriječiti da njihove žene rade.
U prosjeku, žene su plaćene oko 24% manje od muškaraca za isti posao u svim regijama i sektorima. Gotovo dvije trećine od 781 milijuna nepismenih odraslih osoba u svijetu čine žene, a udio je ostao nepromijenjen dva desetljeća.
U svijetu će svaka treća žena i djevojčica doživjeti nasilje ili zlostavljanje tijekom svog života. Psiholozi se bave procjenama i intervencijama kako bi procijenili i osnažili žene za jednako sudjelovanje i bolje samopoštovanje. Istodobno, razvijaju programe raznolikosti kako bi radne uvjete učinili pogodnijima za manjinske skupine među kojima su žene.

3. Trećina izbjeglica koje stižu u Europu su djeca, a mnoga od njih širom svijeta odrastaju u izbjegličkim kampovima, često bez ljubavi i brige svojih roditelja. Prema znanstvenim dokazima i široko prihvaćenim saznanjima, djeca ovise o skrbnicima, o reguliranju stanja i osjećaja, kako bi se osjećali sigurno i zdravo se razvijali. Odvajanje od njegovatelja u ratnim vremenima, izloženost opasnostima i dugotrajnim stresom djetetu nanosi veliku štetu i produbljuje nanesene traume. Za djecu je u tim okolnostima važna psihosocijalna podrška.

Divan primjer kako se djeci može pomoći u takvim situacijama je zaklada Fairstart koju je osnovao psiholog Niels Peter Rygaard. Svrha Fairstart-a je pružiti potporu njegovateljima korištenjem inovativnih, zasnovanih na dokazima, jeftinih programa obuke putem interneta na lokalne sustave skrbi, a prevedeni su na mnoge jezike i koriste se u mnogim zemljama širom svijeta.

Sve ove prijetnje ljudskim pravima trebaju se riješiti. Pozivamo sve psihologe da doprinesu poboljšanju stanja ljudi u nepovoljnim situacijama. Da bi se ljudska prava promovirala i zaštitila, psiholozi se trebaju još više angažirati na području ljudskih prava i učiti o tome kako, gdje i kada su osnovna prava u pitanju.

https://www.psychologyandglobalhealth.org
https://www.oxfam.org/en/what-we-do/issues/gender-justice-and-womens-rights
https://www.unicef.org/eca/emergencies/refugee-and-migrant-children-europe
http://fairstartfoundation.com

Odbor za ljudska prava i psihologiju EFPA-e


Više...

Međunarodni dan ljudskih prava - poziv na predavanje dr. Vere Ćubela Adorić

Odjel za psihologiju i Studentsko savjetovalište Sveučilišta u Zadru pozivaju vas na predavanje izv. prof. dr. sc. Vere Ćubela Adorić, pročelnice Sekcije za ljudska prava i psihologiju Hrvatskog psihološkog društva, „(Ne)poštivanje ljudskih prava: socijalno-psihologijska perspektiva“ povodom obilježavanja Međunarodnog dana ljudskih prava.
Predavanje će se održati 10. prosinca 2019. s početkom u 12 sati u Svečanoj dvorani Sveučilišta u Zadru.
Više...

25. studenoga - Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama

Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama obilježava se odlukom Ujedinjenih naroda iz 1999. u znak sjećanja na sestre Mirabel iz Dominikanske Republike koje je zbog njihovih aktivnosti i borbe za demokraciju i pravdu 25. studenoga 1960. brutalno dao pogubiti diktator Rafael Trujillo.

Obilježavanjem ovoga dana želi se ukazati na važnost senzibilizacije i osvještavanja javnosti o problemu nasilja nad ženama te doprinijeti jačanju odlučnosti žena da proživljeno nasilje prijavljuju kako bi se eventualno buduće nasilje spriječilo, a već počinjeno nasilje sankcioniralo na odgovarajući način.

Nasilje nad ženama i djevojčicama jedno je od najraširenijih, najdugotrajnijih i najporažavajućih oblika kršenja ljudskih prava u današnjem svijetu, a često ostaje neprijavljeno zbog straha od stigmatiziranja okoline i srama. Ovo se kršenje ljudskih prava manifestira kao fizičko, seksualno i psihičko nasilje nad ženama i djevojčicama koje često uključuje nasilje od strane intimnog partnera, silovanje, spolni odnos bez pristanka, seksualno iskorištavanje djevojčica, trgovinu ženama i djevojčicama itd.

Prema statistici svaka treća žena u Hrvatskoj zlostavljana je u bračnoj zajednici, a godišnje čak 22 do 45 žena pogine od ruke (bivšeg) partnera. Na jedno prijavljeno silovanje dolazi 15 do 20 neprijavljenih, dobrim dijelom zato što se žrtve silovanja stigmatizira kada progovore o traumi. Osim što broj prijava opada, zabrinjava i to da 90 posto svih prijava završi u sferi prekršajnog prava.

Ove godine, 24. listopada, Vlada RH uputila je u saborsku proceduru izmjene Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, Kaznenog zakona i Zakona o kaznenom postupku. Izmjenama tih Zakona za mnoga kaznena djela propisuju se strože kazne.

Dosadašnji "spolni odnos bez pristanka" postaje kazneno djelo silovanja. Osim strožih kazni za silovatelje, pooštravaju se one za obiteljske nasilnike. Izmijenjena je i pravna kvalifikacija tjelesnog nasilja kao jedne vrste obiteljskog nasilja. Kako bi se jasnije razlikovalo prekršajno od kaznenog zakonodavstva, tjelesno nasilje kvalificirat će se kao ''fizička sila uslijed koje nije nastupila tjelesna ozljeda” što podrazumijeva guranje, potezanje kose, dijelova tijela i slično. Međutim, ako je kod primjene fizičke sile nastala ozljeda, npr. hematomi, to će se smatrati kaznenim djelom.

Osim pozitivnih reakcija na te izmjene, u medijskom su se prostoru pojavile i one u kojima se relativizira čin nasilja nad ženama, pokazuje zabrinjavajući nedostatak empatije prema žrtvi te negira potreba za ovakvim mjerama. Medijska relativizacija takvih zločina za žrtve znači novo proživljavanje traume, dok počinitelju umanjuje krivnju.

Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama u svijetu se simbolično obilježava narančastom bojom, a Ujedinjeni narodi su ga ove godine posvetili jednakosti generacija i osudi silovanja. Kao i prethodnih godina, počevši od 25. studenoga, započet će i globalna kampanja „16 dana aktivizma protiv nasilja nad ženama“ koja završava 10. prosinca kada se obilježava Međunarodni dan ljudskih prava.

Poštovane kolegice i kolege, pozivamo vas, uključite su svojim aktivnostima u kampanju koja počinje sutra - "16 dana aktivizma protiv nasilja nad ženama".
O svojim aktivnostima pošaljite nam obavijest na Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.  

Više...

Odbor za ljudska prava i psihologiju EFPA-e - sastanak u Puli

Sastanak jednog od najaktivnijih EFPA-inih odbora, onoga za ljudska prava i psihologiju ove se godine održava u Puli na Sveučilištu Jurja Dobrile, gdje je domaćica naša članica toga odbora, Marlena Plavšić. Sastanak će se održati 25. i 26. svibnja 2019.g.
Osim sastanka odbora, bit će održan i sastanak uredništva koje priprema knjigu o ljudskim pravima i psihologiji koja treba izaći u izdanju Routledgea sljedeće godine.

Više...

Zadarski nastavnici i studenti psihologije posebno svečano obilježili Međunarodni dan ljudskih prava 10.12.

Obilježavanje Međunarodnog dana ljudskih prava na Sveučilištu u Zadru već tradicionalno organiziraju Odjel za psihologiju Sveučilišta u Zadru i Udruga studenata psihologije Kasper. U ovogodišnjem programu aktivno su sudjelovale i dvije sekcije Hrvatskog psihološkog društva: Sekcija za ljudska prava i psihologiju te Studentska sekcija Psihomnia.
Uz već ranije najavljena predavanja, radionicu i projekciju filma, ovogodišnji program obilježilo je zajedničko čitanje Opće deklaracije o ljudskim pravima, u kojem su sudjelovali nastavnici i studenti Odjela za psihologiju.
Čestitamo Odjelu za psihologiju i Udruzi studenata psihologije Kasper, kao i dvjema sekcijama Hrvatskog psihološkog društva, na izvrsnoj organizaciji i predanosti promoviranju i zaštiti ljudskih prava!
Više...

Sudjelovanje djece u odgojno-obrazovnim ustanovama - predavanje u povodu Međunarodnog dana ljudskih prava u Velikoj Gorici

U posljednjih desetak godina u „odraslom“ dijelu javnosti u Hrvatskoj zamjetna je sve veća svijest o važnosti dječje participacije u različitim područjima djetetova razvoja. Odrasli koji se profesionalno bave djecom sve jasnije prepoznaju važnost i vrijednost dječjeg sudjelovanja. Obrazovanje je jedan od preduvjeta i temeljnih područja putem kojih treba učiti djecu da aktivno sudjeluju u životu općenito.

Povodom Dana ljudskih prava kao aktivnost Sekcije za ljudska prava i psihologiju u utorak 11. prosinca 2018.godine u 13.00 sati u Centru za djecu, mlade i obitelj Velika Gorica, Kurilovečka 48 izv.prof.dr.sc. Ivana Jeđud Borić s Odsjeka za poremećaje u ponašanju Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta u Zagrebu održat će predavanje na temu

„Sudjelovanje djece u odgojno-obrazovnim ustanovama“.
Molimo zainteresirane da se prijave na telefon 6231 734, putem FB stranice ili na e-mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. .

Veselimo se Vašem dolasku.

Ravnateljica:

Sanda Puljiz Vidović
Više...
Pretplati se na ovaj RSS feed
Uto, 24. 11. 2020 13:13