Sekcije za povijest psihologije

Sekcije za povijest psihologije (2)

Sekcija za povijest psihologije - nova sekcija HPD-a

Inicijativni odbor za osnivanje Sekcije za povijest psihologije Hrvatskog psihološkog društva sastao se 04. prosinca 2018. godine u Zagrebu, Švarcova 20. Članovi inicijativnog odbora koji su prisustvovali sastanku bili su: prof. emeritus Vladimir Kolesarić, dr Krunoslav Matešić, dr Dario Vučenović, dr Jelena Maričić i Ljiljana Mikuš, a zainteresirani za rad su budućoj sekciji su i dr Ljerka Hajncl, dr Zvjezdan Penezić i Josip Lopižić.

Prisutni sudionici ovog sastanka konstatirali su da povijest psihologije u Hrvatskoj počinje još krajem 19. stoljeća, da se kontinuirano može pratiti kroz čitavo 20. stoljeće ali da nema sustavno obrađenih i prezentiranih dokumenata o radu psihologa i razvoju psihologije kroz povijest. Ciljevi rada buduće Sekcije za povijest psihologije su:
- prikupljanje dokumentacije, stručnih i znanstvenih članaka važnih za povijest psihologije u Hrvatskoj (izvori: Državni arhiv, NSK, arhiva HPD-a, Odsjek za psihologiju i Filozofski fakultet u Zagrebu, obiteljske arhive...)
- analiziranje prikupljene arhivske građe, pisanje i objavljivanje radova, brošura, članaka, monografija
- prezentiranje povijesnih podataka na stručnim skupovima, sastancima sekcije, na web stranici HPD-a itd
- promidžba i popularizacija psihologije
Inicijativni odbor za osnivanje Sekcije za povijest psihologije predložio je za pročelnika dr Krunoslava Matešića, za dopročelnika dr Zvjezdana Penezića i za tajnicu dr Ljerku Hajncl. Osnivanje sekcije i potvrđivanje čelništva očekuje se na 68. skupštini HPD-a koja će se održati u subotu, 15.12.2018.

Ljiljana Mikuš
prva dopredsjednica HPD-a
Više...

Sekcija za povijest psihologije HPD-a održat će se 4.12.2018.g.

Poštovane kolegice, poštovani kolege,

Temeljem odluke Upravnog odbora Hrvatskog psihološkog društva od 6. listopada 2018.g. u utorak, 4. prosinca 2018. s početkom u 16.00 sati, u prostorijama HPD_a, Švarcova 20, u Zagrebu, održat će se osnivačka sjednica Sekcije za povijest psihologije HPD-a s prredloženim dnevnim redom:

1. Razlozi za osnivanje Sekcije za povijest psihologije
2. Prijedlozi za izbor pročenika i čelništva Sekcije
3. Plan i program rada sekcije za 2019. godinu.
4. Razno

Pozivamo sve kolegice i kolege zainteresirane za osnivanje ove sekcija da se pridruže, učlane u sekciju i podrže njezin rad. U privitku donosimo pristupnicu za zainteresirane članove. Pošaljite je na Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.  .

U nastavki donosimo obrazloženje prijedloga za osnivanje Sekcije za povijest psihologije kolege i bivšeg predsjednika HPD-a Krunoslava Matešića:

Nakon odluke UO-a HPD-a i prihvaćanja prijedloga o osnivanju Sekcije za povijest psihologije pokrećemo njezino osnivanje.
Pozivamo sve zainteresirane članove HDP-a da nam se pridruže.
***
U razvoju psihologije Hrvatska ima izuzetno mjesto zbog činjenice da je Marko Marulić (1450.-1524.) 1517. prvi put u svjetskim razmjerima uporabio izraz 'psihologija' u suvremenom smislu riječi (Krstić, 1964.).
U zadnjem kvartalu 19. stoljeća, u vrijeme kada se Wilhelm Wundt (1832.-1920.). borio sa svojim sveučilištem da mu odobri osnivanje Laboratorija za eksperimentalnu psihologiju, u tadašnjoj Hrvatskoj objavljuje se prvi srednjoškolski udžbenik iz psihologije (Glaser, 1877.). Podudarno s nastojanjima Ernsta F. M. Meumanna (1862.-1915.), osnivača psihologije odgoja i obrazovanja u europskim okvirima (Probst, 1999.) Hrvatski pedagoško-književni zbor početkom 20. stoljeća objavljuje više knjiga iz psihologije, ponajprije namijenjenih obrazovanju budućih učitelja i profesora (Dvorniković, 1906., Radosavljević, 1908., itd.). Dvojica Wundtovih studenata bili su iz Zagreba (Matešić, 2014), Adalbert Bazala (1877.-1947.) i Pavao Vuk-Pavlović (1894.-1976.). Premda su se obojica u kasnijem profesionalnom radu bavili filozofijom odgoja i obrazovanja, dali su svoj doprinos i u psihologiji. Elza Kučera (1883.-1972.) je bila jedna od prvih hrvatskih žena s doktoratom, a taj je bio iz psihologije (Skuhala Karasman, 2018.). Ramiro Bujas (1879.-1959.), kasniji osnivač eksperimentalne psihologije u Hrvatskoj, slušao je psihološke kolegije kod Alexiusa Meinonga (1853.-1920.), jednog od prvaka austrijske (Graz) geštaltisitčke škole (Matešić, 2008.), učenika samog Franza Brentana (1838.-1917.). Osnutak Stanice za savjetovanje pri izboru zvanja, prve jedinice za primijenjenu psihologiju u Hrvatskoj, njezino 18-godišnje djelovanje i nagli prekid još uvijek nisu istraženi (Matešić, 2017.). Razdoblje poraća, počeci kliničko-psihološke prakse (Karlović i Matešić, 2018.), borba za očuvanje današnjeg Odsjeka za psihologiju od političkih utjecaja u 1950-im, Privredna reforma iz 1965. i njeno značenje za razvoj psihologije, posebno I/O prakse, Šuvarova školska reforma (Matešić, 2006.), osnivanje novih studija, Domovinski rat, sudjelovanje više od 600 psihologa u obrani Republike Hrvatske, samo su neke od mogućih tema kojima bi se članovi Sekcije mogli baviti.
Naravno da nije nabrojeno sve što čini povijest psihologije u Republici Hrvatske.
Do sada je bilo prigodnih predstavljanja povijesti hrvatske psihologije (Pavlina i sur., 2007.), kao i nekih studija psihologije, ali to ipak nije dovoljno.
Američka psihološka udruga (APA) ima 26. Diviziju – Društvo za povijest psihologije(Society for the History of Psychology, 2018.), kojemu je zadaća proučavanje povijesti psihologije kako bi se olakšalo razumijevanje suvremene psihologije te kako bi se rasvijetlio odnos psihologije prema ostalim znanstvenim područjima i uloga psihologije u društvu.
Lit.: Dvorniković, Lj. (1906). Temelji psihologije. Zagreb: Hrv.-pedagogijsko-književni zbor. * Glaser, J. (1877). Nacrt psihologije: namienjen pučkim učiteljem i učiteljskim pripravnikom. Zagreb: C. Albrecht. * Karlović, D., Matešić, K. (2019.). Jelena Muhek Šimunec Turdiu – Prvi klinički psiholog. (Uoči osnutka kliničke psihologije u Republici Hrvatskoj i KBC Sestre milosrdnice). * Krstić, K. (1964). Marko Marulic -- The Author of the Term "Psychology". Acta Instituti Psychologici Universitatis Zagrabiensis, no. 36, pp. 7-13. * Matešić, K. (2006). Treće razdoblje razvoja testova i postupaka testiranja u Republici Hrvatskoj od 1952. do 1991. godine. Suvremena psihologija, 9, str. 13-227. * Matešić, K. (2008). 155. obljetnica rođenja Učiteljeva učitelja. Alexius Meinong (1853.-1920.). Psiholog. Hrvatski psihologijski magazin. 9, 3-4 (24-25) 53-54. * Matešić, K. (2014). Dva naša Wundtova đaka. Psiholog 1-2, 65-66. * Matešić, K. (2017). HRDAZG-239 – Zavod za psihologiju i fiziologiju rada. Suvremena psihologija, 20 (2), 197-206. * Pavlina, Ž. Kolesarić, V., Matešić, K., Topić, F. S(2007). Psychology in Croatia. Zagreb: Croatian Psychological Association. * Probst, P. (1999). Ernst Friedrich Wilhelm Meumann. u H. E. Lueck und R. Miller (Hrsg.) Illustrierte geschichte der Psychologie. 2. Aufl., str. 118-123. Weinheim: Beltz, Psychologie Verlags Union. * Radosavljević, P. R. (1908). Uvod u eksperimentalnu psihologiju, prvi dio. Zagreb: Hrv. pedagoško-književni zbor. * Society for the History of Psychology (2018). Dostupno na: https://www.apa.org/about/division/div26.spx * Skuhala Karasman, I. (2018). Elza Kučera – prva hrvatska eksperimentalna psihologinja. Suvremena psihologija, vol. 21 (u tisku).
Više...
Pretplati se na ovaj RSS feed
Ned, 09. 12. 2018 22:42