Društvo psihologa Dubrovnik, jučer je proslavilo 30 godina djelovanja. S prikazom početaka, razvoja udruge, brojnih aktivnosti i medijskih nastupa u zajedničkom druženju kolegice i kolege su se podsjetile na bogatu prošlost djelovanja lokalne strukovne udruge.

Hrvatsko psihološko društvo čestita 30. obljetnicu djelovanja!

Društvo psihologa Dubrovnik obilježava 30 godina postojanja zajedničkim druženjem u Studentskom centru u Dubrovniku u utorak 28. siječnja 2025.g. u 18.00 sati.
Obilježavanje će se odvijati kroz kratku prezentaciju djelovanja udruge uz prisustvo dosadašnjih predsjednica/ka:
• mr.sc. Josip Lopižić, spec. klinički psiholog, predsjednik Hrvatskog psihološkog društva
• Nanda Kalafatović, prof. klinička psihologinja
• Tena Erceg Milković, mag. psihologije
te razgovor svih prisutnih o tome što strukovna udruga poput ove u suradnji s lokalnom zajednicom i drugim dionicima može dodatno činiti kako bi doprinosili podršci mentalnom zdravlju sugrađana.
Na obilježavanje pozvani su osim nas kolega i svi ostali zainteresirani.
Nadam se Vašem dolasku.

Srdačno,
Tena Erceg Milković, predsjednica Društva psihologa Dubrovnik

Odlukom Ministra zdravstva dr. Vilija Beroša, predsjednik HPD-a Josip Lopižić, imenovan je članom stručno-operativnog tima za podršku Kriznom stožeru Ministarstva zdravstva za vrijeme trajanja epidemije bolesti COVID-19!

Društvo psihologa Dubrovnik, na sastanku održanom 12. studenog 2020.g. u "hladu 2 masline" raspravljalo je između ostalog o reaktivaciji Telefona za psihološku pomoć za vrijeme pandemije COVID 19. Jedan od važnih zaključaka je i odabir volontera koji će djelovati na Telefonu za psihološku pomoć za Dubrovačko-neretvansku županiju. 
Tim čine - Nikica Greguš, Josip Lopižić, Anita Milanović Lambeta, Dora Pavlović, Milena Pavlović, Božica Raguž Staničić, Darija Stanić i Jadranka Zlošilo.
Za koordinatoricu tima izabrana je kolegica Milena Pavlović.

EFPA Standing Committee for Geropsychology (Stalno povjerenstvo za psihologiju starenja EFPA-e) u suorganizaciji s Hrvatskim psihološkim društvom održat će svoj redoviti godišnji sastanak 13. ožujka 2020. u Zagrebu, u hotelu Dubrovnik. Od predstavnika HPD, sastanku će nazočiti Jasminka Despot Lučanin, voditeljica stalnog povjerenstva, Josip Lopižić, predstavnik izvršnog odbora EFPA i predsjednik HPD-a, Ana Kraljević, predstavnica studenata psihologije EFPSA. Glavni cilj sastanka je napraviti plan rada za sljedeće dvogodišnje razdoblje te utvrditi stanje postojećih i mogućnosti novih oblika suradnje u području psihologije starenja u Europi. Ponosni smo što su članovi predložili da se sastanak održi u Zagrebu i veselimo se ugostiti i surađivati s kolegicama i kolegama iz nacionalnih društava psihologa desetak europskih zemalja.

Kako to da smo postali ovisni o našem mobitelu? Zbog čega smo ponekad nasilni, depresivni, u strahu ili bespomoćni? Zbog čega s nekim ljudima nikako ne možemo pronaći zajednički jezik? I kako se othrvati svemu tome?
Mladi psiholog Sandro Kraljević u svojoj je knjizi izdvojio i opisao osam najaktualnijih pitanja koja otvara ubrzana svakodnevnica i za njih ponudio primjenjiva i znanstveno provjerena rješenja.
Od bespomoćnosti preko depresije, sve do agresije i ovisnosti o društvenim mrežama, u osam poglavlja Sandro Kraljević jasnim rječnikom pomaže osvijestiti svoje neproduktivno ponašanje i loše navike. Svako poglavlje završava vježbama pomoću kojih možemo učvrstiti poželjno ponašanje koje će nam omogućiti lakše postizanje cilja.
Priručnik Sandra Kraljevića preporučuje Hrvatsko psihološko društvo, a njegovo predstavljanje označava i otvaranje 13. tjedna psihologije, koji u cijeloj Hrvatskoj traje od 17. do 23. veljače.
Na zagrebačkom predstavljanju govoriti će Josip Lopižić, predsjednik Hrvatskog psihološkog društva, prof. dr. sc. Željka Kamenov, socijalna psihologinja na Odsjeku za psihologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu te poslovna savjetnica i coach Mirela Španjol Marković iz konzultantske tvrtke Ciceron i Darko Buković, glavni urednik i osnivač radija Poslovni FM.
Razgovor moderira Sandra Pocrnić Mlakar.

Sandro Kraljević rođen je u Splitu 1990. godine. Studij psihologije završio je 2014. godine na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, a danas je vlasnik i direktor tvrtke Mind Lab d.o.o. iz Zagreba, specijalizirane za primijenjenu poslovnu psihologiju. Njegovi klijenti su privatne osobe i tvrtke koje ga najčešće angažiraju za usluge procjene, edukacije, savjetovanja i osobnog razvoja.

Okrugli stol pod naslovom Zdravstvena psihologija - unapređenje kvalitete života zdravih i bolesnih osoba organizira Sekcija za zdravstvenu psihologiju. Voditelj ovog okruglog stola je pročelnik sekcije dr. Damir Lučanin, a sudionici su Latinka Basara, Marina Grubić, Mirna Kostović Srzentić, Josip Lopižić, Ljiljana Muslić, Lada Perković i Ljiljana Vukota. Donosimo i teme o kojima će se rapravljati na ovom okruglom stolu:
- Ideje i razmišljanja o perspektivi zdravstvene psihologije;
- Društvene aktivnosti na prevenciji zdravstveno rizičnih ponašanja posebno pušenja;
- Škola nepušenja – primjer oblika mogućeg djelovanja zdravstvenih psihologa;
- Edukacija zdravstvenih djelatnika za uspješne oblike komunikacije;
- Potpomognuta komunikacija i zdravstvena skrb;
- Utjecaj kroničnih bolesti na kvalitetu života;
- Suvremeni modeli organizacije i sadržaji psihološke podrške i pomoći osobama s karcinomom;

Sekcija za zdravstenu psihologiju HPD-a na ovoj će konferenciji održati i sastanak članova sekcije i onih koji to žele postati.

Poštovane kolegice i kolege, dragi prijatelji,

Dobrodošli na 26. godišnju konferenciju hrvatskih psihologa sa središnjom temom „Kvaliteta života kroz životni vijek: izazovi i preporuke“, koja će se od 7. do 10. studenoga 2018. održati u Sv. Martinu na Muri.

Središnja tema ovogodišnje Konferencije je kvaliteta života pojedinca i zajednice. Zapravo se može reći da se nakon uobičajenih tema naših godišnjih Konferencija koje su se mahom bavile sadržajima usmjerenim na negativna stanja, negativne aspekte življenja, psihološke poteškoće, preusmjeravamo prema pozitivnim aspektima života kroz životni vijek, od rane dobi i adolescencije do starije životne dobi svake osobe. Kako i koliko kao struka možemo doprinijeti dobrobiti svakog pojedinca, koliko smo za to osposobljeni, koliko u našoj svakodnevnoj praksi možemo primijeniti teorijska znanja i spoznaje psihologijske znanosti s posebnim naglaskom na pozitivnu psihologiju?

Kroz različite podteme koje će se razmatrati na ovoj Konferenciji, kroz najrazličitija područja primijenjene psihologije usmjerit ćemo se odgovorima na postavljena pitanja i pokušati razmotriti našu znanstvenu i stručnu poziciju, strategije djelovanja na pojedinca i zajednicu, te ustanoviti koji su naši izazovi danas i kakve poruke i preporuke možemo poslati prema stručnoj i općoj javnosti. U tome će nam pored domaćih eksperata u ovom području pomoći i kvalitetno odabrani pozvani predavači iz Hrvatske i inozemstva.

Što kao struka, psiholozi i psihologinje činimo u smjeru poboljšanja kvalitete našeg osobnog i profesionalnog života u svim aspektima, koliko smo odgovorni za stanje u kojem se nalazimo i kako možemo bolje, koliko smo odgovorni za dobrobit kolegica i kolega koji tek dolaze u praksu i tržište rada...niz je otvorenih pitanja i tema koje su jednako važne u razmatranju ove problematike.

Pored glavne teme Konferencije, kao i na svakom našem godišnjem skupu, dobrodošli su i ostali sadržaji vezani za najrazličitija područja psihološke prakse kroz usmena priopćenja, simpozije, radionice, okrugle stolove, tribine. Budući da je godišnja Konferencija jedinstveno i najbolje mjesto na kojem će te povećati svoju vidljivost u svim aspektima, pozivamo autore i izdavače da predstave najnovije uratke, knjige, psihologijske mjerne instrumente i ostale uratke koje je vrijedno pokazati u javnosti.

Uvjereni smo da će na ovogodišnjoj Konferenciji važno mjesto imati i sudjelovanje studenata psihologije sa svih hrvatskih sveučilišta. Obzirom na nedavnu obnovu rada Studentske sekcije HPD-a i novi zamah suradnje sa studentima, pokušat ćemo na ovogodišnjoj konferenciji osigurati optimalne uvjete za aktivno i kvalitetno sudjelovanje naših mladih kolegica i kolega. Naravno, sudjelovanje naših umirovljenih kolegica i kolega uvijek je dobrodošlo, a postalo je tradicionalno i nadasve dragocjeno. Na Konferenciju su kao i uvijek dobrodošli i predstavnici srodnih struka i sigurni smo da će i njihov doprinos obogatiti program ovogodišnje konferencije.

Suorganizator ovogodišnje Konferencije je Hrvatska psihološka komora, uvijek aktivna sa svojim sadržajima koje direktno prezentira članstvu i nudi odgovore na niz aktualnih tema vezanih za regulaciju struke i trajnog poboljšanja statusa svakog psihologa. Naši domaćini su Društvo psihologa Varaždin, Društvo psihologa Krapinsko-zagorske županije, a sa svojim doprinosom pridružuje se i Društvo psihologa Primorsko-goranske županije. Pripreme i prezentirane ideje, bilo da se radi o radnom ili društvenom dijelu našeg najvećeg i uvijek posebnog psihologijskog skupa, jamče još jednu izvrsnu godišnju konferenciju. Ovoga puta na posebnom mjestu, na sjeveru Hrvatske, u prelijepom Međimurju, pozivamo vas, uživajte i otkrijte ovaj vrijedni kutak naše domovine, sudjelujte na još jednom jedinstvenom psihologijskom skupu - 26. godišnjoj Konferenciji hrvatskih psihologa s međunarodnim sudjelovanjem.

Josip Lopižić
predsjednik Hrvatskog psihološkog društva

U Novinarskom domu u Zagrebu je 15. rujna 2016. godine održana konferencija za novinare o stanju u sportskoj psihologiji u Hrvatskoj danas kao i regulativi koja ju prati. Konferenciju su organizirali Hrvatska psihološka komora i Hrvatsko psihološko društvo, a na njoj je uz predsjednike ovih krovnih strukovnih institucija Hrvoja Gligore i Josipa Lopižića govorio i predsjednik Stručnog razreda za psihologiju sporta HPK Amir Zulić.
U uvodnom dijelu, Hrvoje Gligora je predstavio kronologiju nastanka zakonske regulative iz psihologije sporta: od izrade Standarda rada psihologa u području psihologije sporta, do Elaborata o posebnim dopusnicama iz područja psihologije sporta – psihološke pripreme sportaša, reguliranja stručnog naziva sportskog psihologa i u konačnici, edukacije za stjecanje posebne dopusnice iz ovog područja. Naglašena je svrha donošenja ovakve regulacije kojoj je glavni cilj zaštita krajnjih korisnika od pružanja nestručnih oblika usluga, kao i osiguravanje kvalitetne usluge od strane sportskih psihologa putem zahtjeva za stalnim usavršavanjem i poštivanjem Zakona o psihološkoj djelatnosti i Kodeksa etike psihološke djelatnosti.
O međunarodnim iskustvima u reguliranju ove grane psihologije govorio je Josip Lopižić, predstavivši ukratko neka američka i engleska te slovenska iskustva, ali je istaknuo i kako je hrvatski model u europskom okruženju prepoznat kao dobar način reguliranja profesije te će kao takav vjerojatno naći svoju primjenu i u drugim europskim zemljama. Najavio je i početak održavanja edukacije za posebne dopusnice iz psihologije sporta koja u organizaciji Hrvatskog psihološkog društva počinje 24. rujna 2016. godine.
Amir Zulić govorio je o svakodnevici sportskih psihologa, važnosti i ulozi sportskog psihologa u radu sa sportašima, trenerima i timovima, i ukazao na potrebu prisutnosti psihologa u timu koji radi na pripremi sportaša. Predstavio je neka pozitivna iskustva iz hrvatske prakse, no naglasio je kako se svakodnevnoj praksi mnogi nepsiholozi predstavljaju kao sportski psiholozi nudeći usluge psihološke pripreme za sportaše, što nije u skladu sa zakonskim odredbama. Upravo su zato psiholozi preko svojih strukovnih tijela pokrenuli inicijative boljeg upoznavanja novinara, sportskih saveza i drugih sportskih institucija sa svrhom regulative kojoj je primarni i najvažniji cilj zaštita korisnika naših usluga, ali i dobrobit koju u svojem radu dobivaju od sportskih psihologa.

Društvo psihologa Dubrovnik održalo je 12. lipnja 2013.g. redovitu izvještajnu godišnju skupštinu na kojoj je prihvaćeno godišnje izvješće o radu za 2012.g., financijsko izvješće o radu za 2012.g. te prihvaćen program rada za 2013.g. s posebnim naglaskom na redovite sastanke društva te pripreme za aktivnosti u 7. Tjednu psihologije (17. - 23. veljače 2014.).
U okviru Godišnje skupštine stručno predavanje na temu "Psihologija u palijativnoj skrbi" održao je mr.spec. Josip Lopižić.