31GKHP - predstavljamo pozvane predavače - dr. Ivanka Živčić Bećirević
Ivanka Živčić-Bećirević radila je kao redoviti profesor u trajnom zvanju na Odsjeku za psihologiju Filozofskog fakulteta u Rijeci do 2022. godine, gdje je bila nositeljica nekoliko kolegija iz područja kliničke psihologije na diplomskom studiju, poslijediplomskom specijalističkom studiju te doktorskom studiju psihologije. Bila je voditeljica poslijediplomskog specijalističkog studija „Psihološko savjetovanje“ na Filozofskom fakultetu u Rijeci.
Objavila je velik broj znanstvenih i stručnih radova u domaćim i stranim časopisima te poglavlja u knjigama, jednu stručnu monografiju, te podnijela preko 100 priopćenja na znanstveno-stručnim skupovima. Dugi niz godina posvećena je radu sa studentima, kako u edukaciji i istraživanjima, tako i u psihološkom tretmanu studenata s problemima prilagodbe i psihičkim poremećajima. Vodila je nekoliko znanstvenih projekata s ciljem ispitivanja i praćenja psihičkog zdravlja studenata. Bila je među osnivačima Sveučilišnog savjetovališnog centra Sveučilišta u Rijeci te njegova voditeljica tijekom 23 godine. Predsjednica je Hrvatskog udruženja za bihevioralno-kognitivne terapije te provodi edukaciju i superviziju iz bihevioralno-kognitivne terapije u Hrvatskoj i Sloveniji. Nekoliko godina bila je predsjednica nacionalnog odbora za dodjelu EuroPsy certifikata, a aktualno je članica Europskog odbora za dodjelu specijaliziranih EuroPsy certifikata iz psihoterapije.
Objavila je velik broj znanstvenih i stručnih radova u domaćim i stranim časopisima te poglavlja u knjigama, jednu stručnu monografiju, te podnijela preko 100 priopćenja na znanstveno-stručnim skupovima. Dugi niz godina posvećena je radu sa studentima, kako u edukaciji i istraživanjima, tako i u psihološkom tretmanu studenata s problemima prilagodbe i psihičkim poremećajima. Vodila je nekoliko znanstvenih projekata s ciljem ispitivanja i praćenja psihičkog zdravlja studenata. Bila je među osnivačima Sveučilišnog savjetovališnog centra Sveučilišta u Rijeci te njegova voditeljica tijekom 23 godine. Predsjednica je Hrvatskog udruženja za bihevioralno-kognitivne terapije te provodi edukaciju i superviziju iz bihevioralno-kognitivne terapije u Hrvatskoj i Sloveniji. Nekoliko godina bila je predsjednica nacionalnog odbora za dodjelu EuroPsy certifikata, a aktualno je članica Europskog odbora za dodjelu specijaliziranih EuroPsy certifikata iz psihoterapije.
Naslov predavanja:
Izazovi mentalnog zdravlja u suvremenom društvu
Mentalno zdravlje postalo je istaknuta i svakodnevna tema novog milenija. Zanimljivo je kako napredak pojedinog društva i civilizacije općenito ne prati i poboljšanje mentalnog zdravlja stavovništva, već upravo obrnuto. Tijekom posljednja dva desetljeća došlo je do značajnog povećanja učestalosti psihičkih problema u općoj populaciji, prvenstveno simptoma anksioznosti, depresivnosti i suicidalnosti, povezanih sa stresom. Gotovo 40% pojedinaca europske populacije ima neki od psihičkih poremećaja. Nedavna pandemija ovaj je trend samo dodatno ubrzala, osobito kod mladih pa neki autori govore o epidemiji psihičkih poremećaja kod mladih. Incidencija depresivnosti kod adolescenata i mladih odraslih (od 18 do 25 godina) se u posljednjih 10 godina udvostručila, pojava samoozlijeđivanja kod adolescentnih djevojaka (između 10 i 14 godina) potrostručila, a suicid je postao drugi uzrok smrti među mladima (od 10 do 34 godine). Ovakav negativni trend uočava se u svim dijelovima svijeta, kako u manje razvijenim, tako i u visoko razvijenim zamljama. U predavanju će se govoriti o mogućim čimbenicima koji pridonose kontinuiranom povećanju broja pojedinaca s psihičkim smetnjama.
U posljednje se vrijeme uočava smanjenje stigme te povećan interes, kao i spremnost pojedinaca za traženje stručne pomoći. Međutim, usprkos razvijenim dokazano efikasnim tretmanima, još uvijek većina ljudi s psihičkim problemima ne dobiva nikakav, a samo rijetki efikasan tretman. Postavlja se pitanje kako reagiramo na ovu krizu mentalnog zdravlja te kako možemo psihološka znanja iskoristiti i usmjeriti ka unaprijeđenju kvalitete života opće populacije, smanjenju učestalosti psihičkih poremećaja, kao i povećanju dostupnosti psiholoških tretmana onima koji ih trebaju. Smanjenje raskoraka imeđu potreba i interesa pojedinaca s jedne strane, te mogućnosti pružanja psiholoških tretmana s druge strane, predstavlja izazov današnjice za različita društva diljem svijeta. Posebna se pažnja usmjerava na djecu i mlade s obzirom da 50% psihijatrijskih poremećaja započinje u djetinjstvu, prije 14. godine, a čak 75% prije 24. godine, od kojih neki postaju kronični i znatno teži za tretman. S obzirom da studenti predstavljaju posebno ranjivu skupinu za razvoj psihičkih smetnji, u predavanju će se predstaviti i rezultati višegodišnjeg praćenja mentalnog zdravlja studenata Sveučilišta u Rijeci.
Izazovi mentalnog zdravlja u suvremenom društvu
Mentalno zdravlje postalo je istaknuta i svakodnevna tema novog milenija. Zanimljivo je kako napredak pojedinog društva i civilizacije općenito ne prati i poboljšanje mentalnog zdravlja stavovništva, već upravo obrnuto. Tijekom posljednja dva desetljeća došlo je do značajnog povećanja učestalosti psihičkih problema u općoj populaciji, prvenstveno simptoma anksioznosti, depresivnosti i suicidalnosti, povezanih sa stresom. Gotovo 40% pojedinaca europske populacije ima neki od psihičkih poremećaja. Nedavna pandemija ovaj je trend samo dodatno ubrzala, osobito kod mladih pa neki autori govore o epidemiji psihičkih poremećaja kod mladih. Incidencija depresivnosti kod adolescenata i mladih odraslih (od 18 do 25 godina) se u posljednjih 10 godina udvostručila, pojava samoozlijeđivanja kod adolescentnih djevojaka (između 10 i 14 godina) potrostručila, a suicid je postao drugi uzrok smrti među mladima (od 10 do 34 godine). Ovakav negativni trend uočava se u svim dijelovima svijeta, kako u manje razvijenim, tako i u visoko razvijenim zamljama. U predavanju će se govoriti o mogućim čimbenicima koji pridonose kontinuiranom povećanju broja pojedinaca s psihičkim smetnjama.
U posljednje se vrijeme uočava smanjenje stigme te povećan interes, kao i spremnost pojedinaca za traženje stručne pomoći. Međutim, usprkos razvijenim dokazano efikasnim tretmanima, još uvijek većina ljudi s psihičkim problemima ne dobiva nikakav, a samo rijetki efikasan tretman. Postavlja se pitanje kako reagiramo na ovu krizu mentalnog zdravlja te kako možemo psihološka znanja iskoristiti i usmjeriti ka unaprijeđenju kvalitete života opće populacije, smanjenju učestalosti psihičkih poremećaja, kao i povećanju dostupnosti psiholoških tretmana onima koji ih trebaju. Smanjenje raskoraka imeđu potreba i interesa pojedinaca s jedne strane, te mogućnosti pružanja psiholoških tretmana s druge strane, predstavlja izazov današnjice za različita društva diljem svijeta. Posebna se pažnja usmjerava na djecu i mlade s obzirom da 50% psihijatrijskih poremećaja započinje u djetinjstvu, prije 14. godine, a čak 75% prije 24. godine, od kojih neki postaju kronični i znatno teži za tretman. S obzirom da studenti predstavljaju posebno ranjivu skupinu za razvoj psihičkih smetnji, u predavanju će se predstaviti i rezultati višegodišnjeg praćenja mentalnog zdravlja studenata Sveučilišta u Rijeci.