31GKHP - predstavljamo pozvane predavače - Dr. Darja Maslić Seršić
Dr. Darja Maslić Seršić je redovita profesorica na Odsjeku za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Njen istraživački interes su individualne i organizacijske odrednice adaptivnog karijernog ponašanja, a u središtu je radna dobrobit. Radove objavljuje u uglednim međunarodnim časopisima poput European Journal of Work and Organizational Psychology, Economic and Industrial Democracy, International Journal of Selection and Assessment, Journal of Vocational Behavior, Journal of Career Assessment, Nature Human Behaviour, Scientometrics, Personnel Review. Znanstveno se usavršavala na Colorado State University (Fulbright fellowship) i na Tilburg University (EAWOP fellowship). Vodila je više domaćih i međunarodnih projekata, a trenutno sudjeluje na bilateralnom projektu Hrvatske zaklade za znanost YO-VID22 istražujući karijerne putanje i mentalno zdravlje mladih u postpandemijskom kontekstu. Posljednjih godina dio je međunarodnog konzorcija Burnout Assessment Tool – BAT koji se bavi novim pristupom u mjerenju sindroma sagorijevanja na poslu. Osim znanstvenim i nastavnim radom, posvećena je i suradnji sa zajednicom, a u nastavnom radu primjenjuje metodu društveno korisnog učenja. Vodila je osnivanje fakultetskog centra Filozofski u zajednici, osnovala je i vodi Centar za razvoj karijera.
Sažetak:
Znamo li dijagnosticirati burnout? Nove spoznaje o prirodi i prevalenciji sindroma sagorijevanja
Sažetak:
Znamo li dijagnosticirati burnout? Nove spoznaje o prirodi i prevalenciji sindroma sagorijevanja
Sindrom sagorijevanja specifičan je oblik narušenog mentalnog zdravlja koji nastaje kao posljedica dugotrajne izloženosti stresu na poslu. U predavanju ću analizirati nove spoznaje o prirodi i prevalenciji ovog sindroma u različitim profesijama i zemljama. Okosnica predavanja bit će novi pristup mjerenju koji sindrom sagorijevanja definira kroz četiri primarna simptoma: doživljaj kronične iscrpljenosti, emocionalne i kognitivne poteškoće u radu te doživljaj mentalne distanciranosti od vlastitog posla. Osim toga, bavit ću se dinamičkim odnosom među ovim dimenzijama fokusirajući se na dvije ključne skupine simptoma – iscrpljenost i mentalnu distanciranost. Pokušat ću odgovoriti na pitanje kako se ovaj sindrom razvija i koji simptomi se prvi javljaju. Na kraju ću nešto reći o sindromu sagorijevanja koji je nevezan uz radni kontekst i odgovoriti na pitanje možemo li govoriti o općenitom sagorijevanju te sindromu sagorijevanja među učenicima i studentima. U predavanju ću se osloniti na međunarodna, ali i hrvatska istraživanja provedena na reprezentativnim nacionalnim uzorcima i longitudinalnom praćenju. Prezentirat ću nove i slobodno dostupne alate koji nam omogućuju valjanu dijagnostiku sindroma sagorijevanja na nacionalnoj, organizacijskoj i individualnoj razini. Tako ću argumentirati pozitivan odgovor na pitanje – znaju li psiholozi dijagnosticirati burnout, sindrom na koji upozorava Svjetska zdravstvena organizacija, koji je opisan u Međunarodnoj kvalifikaciji bolesti (MKB-11) i na čije praćenje nas obvezuje Zakon o zaštiti na radu?