Poštovane kolegice i kolege,

velika mi je čast i zadovoljstvo da vas mogu pozvati u ime Programskog odbora 26. godišnje Konferencije hrvatskih psihologa, na znanstveno-stručni skup s međunarodnim sudjelovanjem koji će se održati u Sv. Martinu na Muri od 7. do 10. studenog 2018. godine. Središnja tema ove 26. godišnje Konferencije hrvatskih psihologa je „Kvaliteta života kroz životni vijek - izazovi i preporuke “.

Kvalitetu života čine svi čimbenici koji utječu na životne uvjete pojedinca, društvenih skupina i društva u cjelini, bilo da se radi o objektivnim pokazateljima ili subjektivnom iskustvu pojedinca. Subjektivna dobrobit ovisi o iskustvu, uključuje odsutnost negativnih i prisutnost pozitivnih doživljaja te se odnosi na subjektivnu procjenu svih aspekata života i osobnu sreću. Psihologija je u prošlosti u velikoj mjeri bila usmjerena na razumijevanje i ublažavanje negativnih stanja i pojava te liječenja psihičkih poremećaja i abnormalnog ponašanja, a danas se sve više usmjerava na područja optimalnog ljudskog funkcioniranja, na pozitivnu psihologiju i kvalitetu života kroz cijeli životni vijek.

Uz kvalitetu života, teme konferencije su dobrobit koja uključuje kognitivne procjene i emocionalne procese, kao i različiti aspekti ljudskog samoostvarenja poput osobnog rasta i smisla života, samoprihvaćanja, pozitivnih odnosa s drugima, autonomije i sl. Čimbenici koji su povezani s dobrobiti, od različitih životnih događaja i okolnosti do individualnih karakteristika pojedinaca, kao što su ličnost, obrazovanje, mogućnost zapošljavanja, socijalni status, zdravlje i sl., dio su cjelovitog okvira našeg profesionalnog djelovanja i već su niz godina u fokusu naših znanstvenih i stručnih analiza.
Upravo zato ova, 26. Konferencija, koja će se održati u Međimurju u studenom 2018., bit će prvenstveno usmjerena na kvalitetu života kroz cijeli životni vijek. Odabir ove teme pokazuje da su kvaliteta života i odgovorno ponašanje važne zadaće suvremene psihologije, te da smo svjesni naše profesionalne odgovornosti za pozitivne aspekte razvoja kojima možemo doprinijeti znanstvenim i stručnim spoznajama, iskustvima i kompetencijama u širokom području koje obuhvaća tema kvalitete života.

Želimo da na Konferenciji sudjeluje što veći broj kolegica i kolega iz Hrvatske i inozemstva te da Konferencija bude prostor razmjene relevantnih znanstvenih i stručnih spoznaja i argumentirane rasprave o različitim aspektima kvalitete života. Kao plenarni predavači na Konferenciji svoje sudjelovanje potvrdili su ugledni kolege Ruut Veenhoven koji je svjetski autoritet u području istraživanja sreće i utemeljitelj Svjetske baze podataka o sreći sa Sveučilišta Erasmus u Rotterdamu u Nizozemskoj i Ad Vingerhoets, profesor kliničke psihologije sa Odjela za medicinsku i kliničku psihologiju sa Tilburg Sveučilišta u Nizozemskoj, koji se u posljednje vrijeme posebno bavi istraživanjem „plakanja“, poboljšavanjem raspoloženja i dobrobiti. Posebna čast nam je da možemo najaviti i plenarno izlaganje kolege Richard E. Lucasa sa Državnog sveučilišta Michigan u SAD-u koji će govoriti o važnosti životnih okolnosti za subjektivno blagostanje te kolegu Michaela Eida sa Odjela za obrazovne znanosti i psihologiju Sveučilišta u Berlinu, Njemačka koji će u svom plenarnom izlaganju govoriti o analizi kvalitete života kroz životni vijek iz perspektive multimetoda. Iz naše zemlje možemo sa velikom radošću najaviti dvije plenarne predavačice, Ljiljanu Kaliterna Lipovčan sa Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar koja će nam govoriti o kvaliteti života u Hrvatskoj – što na nju utječe i kako se mijenja i Marinu Ajduković sa Studija socijalnog rada Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu koja će svoje izlaganje usmjeriti na kvalitetu života djece te na praćenje objektivnih i subjektivnih indikatora dobrobiti djece. Ujedno s velikim zadovoljstvom najavljujemo da je počasna predsjednica ove Konferencije: prof. dr. sc. Katica Lacković-Grgin koja se među prvima u Hrvatskoj počela baviti istraživanjem dobrobiti mladih.

Budući da program Konferencije svojim aktivnostima definiraju svi sudionici, pozivamo vas da pridonesete kreiranju kvalitetnog i raznovrsnog programa putem simpozija, okruglih stolova, individualnih usmenih i poster izlaganja, radionica, radnih sastanaka sekcija i drugih aktivnosti, u kojima će, nadamo se, sudjelovati i članovi srodnih profesija i disciplina s nizom zanimljivih programskih aktivnosti ali i uz atraktivan društveni program. Naime, kvaliteta života obuhvaća zaista široko područje znanstvene i stručne analize, pa očekujemo da će se njihova kompleksnost i interdisciplinarnost reflektirati i u programu našeg skupa. Stoga su na Konferenciju kao i uvijek dobrodošli i predstavnici drugih struka, liječnici, psihijatri, ekonomisti, demografi, medicinske sestre, sociolozi, filozofi, socijalni radnici, socijalni pedagozi i svi ostali s kojima psiholozi interdisciplinarno svakodnevno surađuju. Sigurni smo da će i njihov doprinos obogatiti program ovogodišnje Konferencije.

Kao znanstvenici i stručnjaci u području kvalitete života svakako možemo postaviti pitanja: što sve kao struka činimo za kvalitetniji život pojedinaca, kako možemo poboljšati naše djelovanje, odnosno što kao znanost i struka nudimo i još možemo ponuditi, koji su primjeri dobre prakse i jesmo li sa njom zadovoljni, na koje poteškoće nailazimo i kako s njima izaći na kraj? Vezano uz opću temu kvalitete života možemo ponuditi i niz podtema koje reflektiraju područja kako objektivnih tako i subjektivnih indikatora kvalitete života i dobrobiti djece, mladih, odraslih i starih kao što su: pokazatelji objektivnih i subjektivnih indikatora kvalitete života i kako ih poboljšati; životno zadovoljstvo i sreća djece, mladih, odraslih i starijih; regulacija emocija, raspoloženje, procvat i ostale domene emocionalne komponente subjektivne dobrobiti; kako održati dobrobit pojedinca i koju ulogu imaju životni događaji; kvaliteta života i zdravlje; kvaliteta života i obrazovanje; povezanost kvalitete života i kognitivne i emocionalne evaluacije života; ekonomski, socijalni i subjektivni indikatori kvalitete života kod mladih, odraslih i starijih; karakteristike sretnih ljudi, rad i kvaliteta života itd. – teme su neiscrpne.

Kao i do sada, u programu GKHP bit će dovoljno prostora i za aktivnosti izvan naše središnje teme, posebice za razmjenu strukovnih novosti i rasprave o strukovnim pitanjima. Kao i uvijek otvoreni smo za sve teme iz područja psihologije i srodnih struka. Posebno pozivamo sve one psihologinje i psihologe s bogatim radnim iskustvom da podijele svoje profesionalno iskustvo, kao i studentice i studente psihologije sa svih hrvatskih sveučilišta da ne propuste ovogodišnju Konferenciju te iskoriste priliku stjecanja novih znanja ali i međusobnog upoznavanja i druženja. Pozivamo vas da informaciju o konferenciji prenesete psihologinjama i psiholozima iz drugih zemalja s kojima surađujete ili dijelite članstvo u međunarodnim znanstvenim i strukovnim udruženjima te da nam na taj način pomognete u nastojanju da ta informacija dođe do svih kojima je kvaliteta života u području znanstvenog i stručnog interesa.
U očekivanju vaših prijava i našeg susreta i druženja na 26. GKHP, srdačno vas pozdravljam u ime Programskog odbora.

dr. sc. Andreja Brajša-Žganec, red. prof.
predsjednica Programskog odbora 26.GKHP