dr. Jasminka Despot Lučanin - dobrodošli na 23. GKHP
Drage kolegice i kolege, čast nam je i zadovoljstvo najaviti 23. Godišnju konferenciju hrvatskih psihologa 2015. godine, s glavnom temom: Psihologija starenja – pogled u budućnost.
Iako se tema na prvi pogled možda čini preuskom s obzirom na sva područja i skupine ljudi kojima psiholozi pružaju svoje usluge, ona zapravo obuhvaća sve to. Prije svega, starost je posljednje razvojno razdoblje u životnom vijeku pojedinca prema kojem se odvija čitav razvoj svakog pojedinca. Prema tome, psihologija starenja je dio psihologije cjeloživotnog razvoja. Zapravo, psihologija starenja proučava sve dobi, npr.: zdravo starenje, ali i prijašnja ponašanja i okolnosti koji su djelovali na zdravlje u starosti; onemoćale stare osobe, ali i mlađe članove obitelji kojima su roditelji onemoćali; socijalne uloge starih ljudi, ali i odnos mlađih prema starima.
Većina psihologa, kad završe studij, ne vidi sebe u radu sa starijim osobama. Međutim, stvarnost sve češće pobija takva očekivanja: sve je veća vjerojatnost da će naši klijenti biti stariji ljudi ili mlađi ljudi koji imaju problema s ostarjelim roditeljima. Razlog tome je stalni porast broja starijih osoba u populaciji. Popis stanovništva 2011. godine u Hrvatskoj pokazao je udio osoba starijih od 65 godina 17,7% , a osoba starijih od 60 godina čak 24%. Kako su ove brojke u stalnom porastu, starih će ljudi u budućnosti biti sve više! Ovo je posljedica činjenice da ljudi sve dulje žive: očekivano trajanje života generacije rođene 2011. godine je za 10 godina dulje nego za one rođene 1961. godine. S obzirom da ljudi dožive starost sve zdraviji, obrazovaniji i društveno uključeni, onda su im očekivanja o kvaliteti vlastitog života u starosti sve veća. Također je činjenica da društvo još uvijek nije dovoljno spremno za te „nove" stare ljude, u većini zemalja, pa i u našoj. S druge strane, produljenje ljudskog vijeka samo je odgodilo razdoblje psihofizičkog slabljenja i nemoći za još kasniju životnu dob.
U situaciji u kojoj je već sada u Hrvatskoj gotovo četvrtina populacije starije dobi, a troškovi usluga skrbi rastu, sve ukazuje na potrebu osnaživanja same osobe, kako bi se na vrijeme znala suočiti s promjenama koje starost nosi, osnaživanja obitelji, koja je primarni izvor pomoći i podrške, ali i na poticanje i osnaživanje različitih izvaninstitucionalnih i neformalnih izvora skrbi u okolini osobe. Mogućnosti pružanja psihologijskih usluga su velike – u javnim ustanovama, udrugama i u privatnoj praksi. Međutim, vrlo je malo psihologa zaposlenih u području skrbi za starije osobe. Uobičajeno, ako sami ne pokažemo što možemo, teško da će druge struke ili poslodavci to prepoznati. To nam je jedan od glavnih ciljeva ovogodišnje konferencije: pogled u budućnost!
Prije svega, možemo primijeniti temeljne spoznaje koje posjedujemo o razvoju, starenju i starosti. Zatim, možemo primijeniti znanja u sprječavanju i umanjivanju nepovoljnih učinaka starenja u svakodnevnom životu: učenju, radu, slobodnom vremenu. Posebne vještine psihologa su psihološke intervencije u području obiteljskih odnosa te odnosa mladih i starih, koji su danas krajnje opterećeni načinom života. Osobito su vrijedna znanja, ali i interdisciplinarna suradnja psihologa s drugim stručnjacima u području zdravstvene i socijalne skrbi, čije sudjelovanje također očekujemo i pozivamo. Konačno, psiholozi mogu pomoći u poboljšanju kvalitete života osoba, na individualnoj razini poticanjem dostojanstvenog starenja, a na društvenoj razini poboljšanjem kvalitete života zdravih i bolesnih starijih osoba.
Svoja iskustva će nam prikazati i nekoliko uvaženih kolega iz drugih europskih zemalja: Češke, Luksemburga, Njemačke i Švedske.
Glavne teme koje najavljujemo u programu konferencije su sljedeće:
Izazovi u istraživanju starenja
Biološki i okolinski čimbenici starenja
Kognitivne sposobnosti i starenje
Obrazovanje – o starenju i za starije
Rad i starenje
Slobodno vrijeme i starenje
Nove tehnologije i starenje
Obitelj i starenje
Međugeneracijski odnosi
Zdravlje, ponašanje i starenje
Psihološka skrb za starije u zajednici
Prava starijih osoba u zajednici
Seksualnost i starenje
Kvaliteta života i starenje
Pozivamo vas da se prijavite i sudjelujete, u bilo kojem od oblika rada: usmeno izlaganje, poster, simpozij, okrugli stol, radionica. Očekujemo da će se pojaviti još puno značajnih i zanimljivih tema koje nismo predvidjeli, ali koje ćemo rado uklopiti u program konferencije i pokazati da je psihologija starenja izazov jer nam pruža – pogled u budućnost.
Doviđenja u Šibeniku!
Prof. dr. sc. Jasminka Despot Lučanin
Predsjednica Programskog odbora 23. godišnje konferencije hrvatskih psihologa
Iako se tema na prvi pogled možda čini preuskom s obzirom na sva područja i skupine ljudi kojima psiholozi pružaju svoje usluge, ona zapravo obuhvaća sve to. Prije svega, starost je posljednje razvojno razdoblje u životnom vijeku pojedinca prema kojem se odvija čitav razvoj svakog pojedinca. Prema tome, psihologija starenja je dio psihologije cjeloživotnog razvoja. Zapravo, psihologija starenja proučava sve dobi, npr.: zdravo starenje, ali i prijašnja ponašanja i okolnosti koji su djelovali na zdravlje u starosti; onemoćale stare osobe, ali i mlađe članove obitelji kojima su roditelji onemoćali; socijalne uloge starih ljudi, ali i odnos mlađih prema starima.
Većina psihologa, kad završe studij, ne vidi sebe u radu sa starijim osobama. Međutim, stvarnost sve češće pobija takva očekivanja: sve je veća vjerojatnost da će naši klijenti biti stariji ljudi ili mlađi ljudi koji imaju problema s ostarjelim roditeljima. Razlog tome je stalni porast broja starijih osoba u populaciji. Popis stanovništva 2011. godine u Hrvatskoj pokazao je udio osoba starijih od 65 godina 17,7% , a osoba starijih od 60 godina čak 24%. Kako su ove brojke u stalnom porastu, starih će ljudi u budućnosti biti sve više! Ovo je posljedica činjenice da ljudi sve dulje žive: očekivano trajanje života generacije rođene 2011. godine je za 10 godina dulje nego za one rođene 1961. godine. S obzirom da ljudi dožive starost sve zdraviji, obrazovaniji i društveno uključeni, onda su im očekivanja o kvaliteti vlastitog života u starosti sve veća. Također je činjenica da društvo još uvijek nije dovoljno spremno za te „nove" stare ljude, u većini zemalja, pa i u našoj. S druge strane, produljenje ljudskog vijeka samo je odgodilo razdoblje psihofizičkog slabljenja i nemoći za još kasniju životnu dob.
U situaciji u kojoj je već sada u Hrvatskoj gotovo četvrtina populacije starije dobi, a troškovi usluga skrbi rastu, sve ukazuje na potrebu osnaživanja same osobe, kako bi se na vrijeme znala suočiti s promjenama koje starost nosi, osnaživanja obitelji, koja je primarni izvor pomoći i podrške, ali i na poticanje i osnaživanje različitih izvaninstitucionalnih i neformalnih izvora skrbi u okolini osobe. Mogućnosti pružanja psihologijskih usluga su velike – u javnim ustanovama, udrugama i u privatnoj praksi. Međutim, vrlo je malo psihologa zaposlenih u području skrbi za starije osobe. Uobičajeno, ako sami ne pokažemo što možemo, teško da će druge struke ili poslodavci to prepoznati. To nam je jedan od glavnih ciljeva ovogodišnje konferencije: pogled u budućnost!
Prije svega, možemo primijeniti temeljne spoznaje koje posjedujemo o razvoju, starenju i starosti. Zatim, možemo primijeniti znanja u sprječavanju i umanjivanju nepovoljnih učinaka starenja u svakodnevnom životu: učenju, radu, slobodnom vremenu. Posebne vještine psihologa su psihološke intervencije u području obiteljskih odnosa te odnosa mladih i starih, koji su danas krajnje opterećeni načinom života. Osobito su vrijedna znanja, ali i interdisciplinarna suradnja psihologa s drugim stručnjacima u području zdravstvene i socijalne skrbi, čije sudjelovanje također očekujemo i pozivamo. Konačno, psiholozi mogu pomoći u poboljšanju kvalitete života osoba, na individualnoj razini poticanjem dostojanstvenog starenja, a na društvenoj razini poboljšanjem kvalitete života zdravih i bolesnih starijih osoba.
Svoja iskustva će nam prikazati i nekoliko uvaženih kolega iz drugih europskih zemalja: Češke, Luksemburga, Njemačke i Švedske.
Glavne teme koje najavljujemo u programu konferencije su sljedeće:
Izazovi u istraživanju starenja
Biološki i okolinski čimbenici starenja
Kognitivne sposobnosti i starenje
Obrazovanje – o starenju i za starije
Rad i starenje
Slobodno vrijeme i starenje
Nove tehnologije i starenje
Obitelj i starenje
Međugeneracijski odnosi
Zdravlje, ponašanje i starenje
Psihološka skrb za starije u zajednici
Prava starijih osoba u zajednici
Seksualnost i starenje
Kvaliteta života i starenje
Pozivamo vas da se prijavite i sudjelujete, u bilo kojem od oblika rada: usmeno izlaganje, poster, simpozij, okrugli stol, radionica. Očekujemo da će se pojaviti još puno značajnih i zanimljivih tema koje nismo predvidjeli, ali koje ćemo rado uklopiti u program konferencije i pokazati da je psihologija starenja izazov jer nam pruža – pogled u budućnost.
Doviđenja u Šibeniku!
Prof. dr. sc. Jasminka Despot Lučanin
Predsjednica Programskog odbora 23. godišnje konferencije hrvatskih psihologa