ZAPISNIK S 41. SASTANKA SEKCIJE ZA ŠKOLSKU PSIHOLOGIJU HPD-a i
ŽUPANIJSKIH STRUČNIH VIJEĆA PSIHOLOGA OSNOVNIH I SREDNJIH ŠKOLA ZAGREB, ZAGREBAČKE, KARLOVAČKE I SISAČKO-MOSLAVAČKE ŽUPANIJE

Sastanak je održan 18. listopada 2013. godine u Prirodoslovnoj školi Vladimira Preloga u Zagrebu od 9,30 do 13,30 sati.
Bilo je nazočno 140 psihologa.

Dnevni red:
1. „STRATEGIJA OBRAZOVANJA, ZNANOSTI I TEHNOLOGIJE" – prilog javnoj raspravi – predavanje: dr. sc. PETAR BEZINOVIĆ, Institut za društvena istraživanja, i suradnici

2. EDUKACIJE I POSLOVI ŠKOLSKIH PSIHOLOGA TIJEKOM ŠKOLSKE GODINE – moderator: TEODORA DUBROVIĆ, prof., viša savjetnica za stručne suradnike psihologe i nastavnike psihologije, Agencija za odgoj i obrazovanje

3. Različito

Ad. 1.
Dr. sc. Petar Bezinović predstavio je prijedlog Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije.
Cjeloviti prijedlog Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije pokriva područja (1) cjeloživotnog učenja, (2) ranog i predškolskog, osnovnoškolskog i srednjoškolskog odgoja i obrazovanja, (3) visokog obrazovanja, (4) obrazovanja odraslih te (5) znanosti i tehnologije.
Strategija se veže uz Strateški okvir za europsku suradnju u obrazovanju i osposobljavanju i novi strateški okvir Europske komisije za obrazovanje (Rethinking Education, 2012.). U skladu s ovim strateškim okvirima posebno se nastoji osnažiti usvajanje i podržavanje koncepta cjeloživotnog učenja, unaprjeđivanje kvalitete i djelotvornosti obrazovanja i osposobljavanja, promicanje jednakosti, socijalne kohezije i aktivnog građanstva te osnaživanje kreativnosti i inovativnosti na svim razinama i u svim vrstama obrazovanja.
Predložena vizija odgoja i obrazovanja u središte procesa stavlja dijete/učenika kojemu sustav odgoja i obrazovanja osigurava najbolje moguće uvjete i podršku za uspješno učenje i cjelovit osobni razvoj. Promovira se odgoj i obrazovanje koje aktivno potiče cjelovit individualni razvoj svakog djeteta i mlade osobe, promiče društvenu jednakost i demokratske vrijednosti te snažno pridonosi društvenom i gospodarskom razvitku zemlje. Teži se uspostavi odgojno-obrazovnog sustava koji svakoj osobi omogućava stjecanje znanja, vještina i stavova potrebnih za uspješan život u suvremenom društvu.
Sustav odgoja i obrazovanja se vidi kao koherentna cjelina u kojoj svi sudionici i ustanove - dječji vrtići, osnovne škole, gimnazije, strukovne i umjetničke škole i učenički domovi – dobivaju odgovarajuću podršku, imaju visok stupanj autonomije, ali i preuzimaju značajnu odgovornost za kvalitetu i ishode svog rada.
Strategija se usmjerava na sedam razvojnih područja:
1. Cjelovitu kurikularnu reformu koja uključuje sve razine i vrste odgoja i obrazovanja;
2. Promjenu strukture odgoja i obrazovanja (devetogodišnja osnovan škola);
3. Podizanje društvenog ugleda i kvalitete rada učitelja;
4. Unaprjeđivanje kvalitete rukovođenja odgojno-obrazovnim ustanovama;
5. Osiguranje cjelovitog sustava podrške djeci i učenicima;
6. Osiguranje optimalnih uvjeta rada svih odgojno obrazovnih ustanova;
7. Sustavno osiguranje kvalitete odgoja i obrazovanja.
Na Okruglom stolu fokusirat ćemo se na poglavlje o ranom i predškolskom, osnovnoškolskom i srednjoškolskom odgoju i obrazovanju u kojemu psiholozi najviše djeluju. Ovo poglavlje sadrži smjernice za preobrazbu i trajno unaprjeđivanje sustava odgoja i obrazovanja kao nositelja razvoja ljudskih potencijala. Polazište za razradu strategije je bila analiza postojećeg stanja u sustavu na osnovi koje su definirana prioritetna područja razvoja, specifični strateški ciljevi i mjere za njihovo ostvarenje.
Nakon predavanja sudionici su podijeljeni u grupe unutar kojih se raspravljalo o pojedinim poglavljima prijedloga Strategije. Zaključci rasprava prvo su se iznosili u manjim grupama, a zatim su Petar Bezinović i suradnici predstavili zaključke svim sudionicima. Neki od zaključaka bili su da: mjere navedene u Strategiji potrebno je konkretizirati; školski psiholozi imaju potrebu za mjernim instrumentima; u učiteljskim profesijama nedostaju generičke kompetencije; postoji potreba za inicijalnom selekcijom za učiteljsku profesiju i standardizaciju tog procesa; postoji potreba za stvaranjem mreže škola; pitanje je izvodljivosti uvođenja cjelodnevne nastave na razini cijelog sustava; vezano za samovrednovanje postoji potreba za sustavom vanjske podrške, umrežavanjem škola, uparivanjem samovrednovanja i vanjskog vrednovanja te vanjskim vrednovanjem obrazovnih ishoda; trebalo bi napraviti pregled ovlasti pojedinih vijeća, institucija i agencija u strategiji; kod izrade kurikuluma trebali bi u podjednakom omjeru biti zastupljeni stručnjaci iz prakse i Agencije; u Strategiji bi trebalo predvidjeti vrijeme i sustav pripreme za promjene.
Cjelovit popis zaključaka ove rasprave i grupnog rada priprema su za okrugli stol koji će se održati na 21. godišnjoj konferenciji hrvatskih psihologa.

Ad. 2.
Viša savjetnica Teodora Dubrović predstavila je plan stručnog usavršavanja za 2014. godinu.
U travnju će biti organiziran Državni skup za psihologe iz sustava obrazovanja pod naslovom „Kompetencije i ishodi učenja u područjima rada psihologa u sustavu odgoja i obrazovanja". Cilj državnog skupa je poticanje stručne povezanosti i rada psihologa na svim razinama sustava odgoja i obrazovanja te primjena kurikularnog pristupa u područjima rada psihologa. Ovo je prvi državni skup psihologa koji rade u vrtićima, osnovnim i srednjim školama.
Stručni skupovi za pripravnike i mentore sastoje se od dva dijela: opći i regulativni dio, pismenost te dio koji vode savjetnici i biti će organiziran u veljači, kolovozu, rujnu i listopadu.
U planu su usavršavanja vezana za zdravstveni odgoj na temu „Psihološki i spolni razvoj djece i mladih", a održat će se u ožujku u Zagrebu i Splitu.
U listopadu se planira usavršavanje na temu „E-učenje" s ciljem izrade zajedničke platforme za učenje.
22. godišnja konferencija hrvatskih psihologa biti će posvećena području odgoja i obrazovanja, naslova „Kako obrazovanju dodati boje? Uloga i izazovi psihologa". Konferencija će se održati u Rovinju početkom studenog.

Zapisničarka:
Anja Rajčević, tajnica Sekcije za školsku psihologiju HPD-a

Poštovane kolegice i kolege,
Pozivamo Vas na sastanak Sekcije za školsku psihologiju i Županijskog stručnog vijeća psihologa, koji će se održati u petak 18. listopada 2013. od 9,30 do 13,30 sati u dvorani Prirodoslovne škole Vladimira Preloga, Ulica grada Vukovara 269, sa slijedećim dnevnim redom:

1. „STRATEGIJA OBRAZOVANJA, ZNANOSTI I TEHNOLOGIJE" – prilog javnoj raspravi: dr. sc. PETAR BEZINOVIĆ, Institut za društvena istraživanja, i suradnici

2. EDUKACIJE I POSLOVI ŠKOLSKIH PSIHOLOGA TIJEKOM ŠKOLSKE GODINE - TEODORA DUBROVIĆ, prof. viša savjetnica za stručne suradnike psihologe i nastavnike psihologije, Agencija za odgoj i obrazovanje

3. Aktualna pitanja iz rada školskih psihologa- voditeljice ŽSV-a

4. Različito

Svi raspoloživi materijali će se elektronski dostaviti sudionicima uz suglasnost autora.
Sudjelovanje na sastanku bodovat će se psiholozima prema Pravilniku o stručnom usavršavanju HPK.

MELANIJA SLAVIČEK, psiholog savjetnik
pročelnica Sekcije za školsku psihologiju i voditeljica ŽSV-a

NAPOMENA: Poziv je na webu AZOO te vas molimo da se elektronski prijavite.

Poštovane kolegice i kolege,
pozivamo vas na Stručni skup koji će se održati u petak, 06. 09. 2013. s početkom u 09:00 sati u OŠ Antuna Gustava Matoša, Zagreb, Aleja Antuna Augustinčića 12 . Planirano vrijeme trajanja je do 15:00 sati.

Dnevni red:
1. Tema: Razvoj europskog sustava profesionalnog usmjeravanja i savjetovanja,
predavanje i radionica: Dr. sci. Vlasta Vizek Vidović, red. prof., Institut za društvena istraživanja u Zagrebu, Centar za istraživanje i razvoj obrazovanja

2. Tema: Definiranje ishoda učenja,
predavanje i radionica: Elvira Nimac, prof. psihologije savjetnik, OŠ dr. Ante Starčevića

3. Sekcija za školsku psihologiju: Predlaganje više savjetnice Teodore Dubrović za godišnje priznanje Hrvatskog psihološkog društva „Marulić: Fiat Psychologia" – M. Slaviček, pročelnica Sekcije

Molimo ravnatelje/ice da psiholozima stručnim suradnicima omoguće nazočnost stručnom skupu.

Svi raspoloživi materijali će se elektronski dostaviti sudionicima uz suglasnost autora.

Sudjelovanje na Stručnom skupu bodovat će se prema Pravilniku o stručnom usavršavanju HPK.

Srdačan pozdrav!

Voditeljice Županijskog stručnog vijeća psihologa: Sanja Režek, prof. mentor i
Melanija Slaviček, prof. savjetnik i pročelnica Sekcije za školsku psihologiju

SEKCIJA ZA ŠKOLSKU PSIHOLOGIJU HPD-a
Zagreb, 5. Lipnja 2013.

Poštovane kolegice i kolege,

Donosimo nekoliko aktualnih obavijesti prije ljetnog odmora, a nakon sjednice UO HPD-a 29. lipnja 2013.

1. Pristupnice za Sekciju za školsku psihologiju koje elektronski ispunjavate i vraćate tajnici Sekciji a ona dalje u HPD, ispunjavaju članovi HPD-a s plaćenom članarinom. Pozivamo vas da se učlanite u što većem broju u HPD. Prednosti članstva u društvu znate, a što se tiče Sekcije, postoji nekoliko pogodnosti:
- Budući su školski psiholozi organizirani kroz ŽSV za osnovne i srednje škole i to područno, Sekcija jedina omogućuje dolazak svima bez obzira na pripadajuće ŽSV. Na sastanke Sekcije dolaze psiholozi iz cijele Hrvatske (Rijeka, Imotski, Vinkovci, Virovitica, Koprivnica, Pakrac i dr.), neki redovito.
- Rad u ŽSV više je usmjeren na aktualna pitanja i proradu materijala koje dobivamo od AZOO i MZOS-a, a rad Sekcija na predavanja, što je naročito važno u situaciji kada gotovo da i nema sustavnih edukacija od strane nadležnih institucija.
- Predavači koji dolaze na Sekciju često i sami nude teme, a svi to rade bez honorara jer Sekcija i nema nikakvih prihoda, te im svima ovog prigodom još jednom zahvaljujem.
- Predlažem da materijale sa Sekcije, npr. sažetke predavanja koje nam autori ostave, šaljemo elektronski svim članovima Sekcije a ne samo onima koji su bili na predavanju, jer ne mogu svi doći u Zagreb.
- Svaki dolazak na Sekciju boduje se prema Pravilniku o stručnom usavršavanju HPK, pa su to dodatni bodovi (jer se boduje i dolazak na ŽSV).
- Što se tiče pristanka na korištenje osobnih podataka, u HPD-u se još razmatraju mogućnosti kako da se osobni podatci koriste (npr.:dostupnost samo kolegama članovima HPD-a, uz poseban link za kolege koji dozvoljavaju pristup svim zainteresiranim preko web stranice HPD-a). Stoga će se, uvažavajući pojedinačne iskaze, zaključak donijeti na idućim sjednicama HPD-a.
2. Napisala sam osvrt na sudjelovanje školskih psihologa na 20. Godišnjoj konferenciji hrvatskih psihologa u Zagrebu ove godine, te će predsjednik HPD-a na temelju tog osvrta napisati zamolbu AZOO za preporuku dolaska školskih psihologa na konferenciju.
3. Budući će se uskoro u glasilima HPD-a objaviti natječaj za godišnje priznanje „Marulić: Fiat Psychologia", predlažem u ime Sekcije za školsku psihologiju našu višu savjetnicu iz AZOO Teodoru Dubrović, koja je zaista mnogo učinila za struku u obrazovnom sustavu.

Želim vam svima ugodan odmor, uz srdačne pozdrave.

Melanija Slaviček, pročelnica Sekcije za školsku psihologiju