U ljetnom semestru akademske godine 2013./14. u Odsjeku za psihologiju Filozofskog fakulteta u Osijeku po prvi puta u Hrvatskoj započela je nastava izbornog kolegija „Prometna psihologija", namijenjena prvom godištu studenata diplomskog studija psihologije. Nositelj kolegija je prof. emeritus Vladimir Kolesarić, a suradnica na kolegiju je Iva Anić, mag. psych.
Prema izvedbenom programu nastava obuhvaća: sadržaj i zadaće prometne psihologije; načela prometne psihologije; ulogu psihologije i psihologa u prometu: pješačkom, cestovnom, željezničkom, zračnom, riječnom, pomorskom; psihologijske aspekte sigurnosti u prometu; ulogu psihologije u prevenciji i istraživanjima prometnih nezgoda i nesreća; ergonomske aspekte vozila i cesta; ulogu psihologije u bavljenju prometnim prekršiteljima; psihološke aspekte poučavanja i stjecanja vještine upravljanja motornim vozilom (i drugim vozilima); suradnju psihologa s drugim prometnim stručnjacima.
Budući da je prometna psihologija tek ove godine započela s radom i da je ovo područje još uvijek mnogima nepoznato, primarni cilj kolegija bio je informirati studente (i javnost) o tome što je prometna psihologija, koja sve područja obuhvaća, na koje sve načine psiholog može pridonijeti sigurnosti prometa. Nadalje, cestovni promet, odnosno sudionici u cestovnom prometu kao i uzroci, posljedice i prevencija prometnih nesreća bili su žarište kolegija zbog velikog broja korisnika i crne statistike prometnih nesreća. Postupno će se nastava usmjeravati i na druge prometne oblike (morski i riječni promet, aviopromet, željeznički promet).
Osim teorijskog dijela u kojem su se studenti upoznali s osnovnim značajkama prometne psihologije, u sklopu vježbi iz kolegija provedeno je istraživanje o prometnoj kulturi i sigurnosti vozača i biciklista. Studenti su osmislili ankete i check-liste, potom proveli opažanja prometa na nekoliko raskrižja u Osijeku.
Prometna psihologija izrazito je interdisciplinarno područje primijenjene psihologije pa je zato nužno njegovati suradnju s drugim strukama kao što je, primjerice, prometna policija te građevinski stručnjaci koji se bave projektiranjem i izvedbom cesta. Dakako, nužna je i suradnja s psiholozima koji se bave selekcijom vozača kao i onima koji rade u prometnim poduzećima i institucijama (posebno s Hrvatskim autoklubom). Dio tih intencija već je ostvaren i ove školske godine.

Iva Anić