3.  Festival Psihologije i medija održan je 17. i 18, rujna 2020.g. online, a Hrvatsko psihološko duštvo bilo je medijski pokrovitelj

SREDIŠNJA TEMA FESTIVALA 2020.: PSIHOLOGIJA, MEDIJI I PANDEMIJA
Iako središnja tema sama po sebi govori o čemu je riječ, namjera nam je bila objediniti stalne i dosadašnje teme Festivala i dodati mu novu komponentu sadržanu u pojmu pandemije koju je izazvao koronavirus. Koliko nam se životi u okolnostima pandemije mijenjaju, koliko je pristuna psihologija – što nudi i što uči iz ove stiuacije, koliko se mijenjaju mediji.

STALNE TEME FESTIVALA: Psihologija i mediji, i (nezaobilazna) etika; Mediji u psihologiji; Psihologija u medijima
U PROGRAMU FESTIVALA KOJEG JE POPRATILO VIŠE OD 200 SLUŠAČA, PREDAVANJA SU ODRŽALI: prof. dr. sc. Daniela Šincek: Kako naši mladi doživljavaju internet?; Tijana Debelić: Online psihologi(n)ja; Nada Kegalj: Mediji i telefonska psihološka pomoć (iskustva savjetovatelja); Robert Petković: Psiholozi kao eksperti za brojke i ponašanje u digitalnim medijima; prof. dr. sc. Nataša Jokić-Begić i Marija Magdalena Šamal: Nas zaista zanima Kako si?; prof. dr. sc. Gordana Kuterovac Jagodić: Korištenje medija za psihološka istraživanja – primjer istraživanja Kako smo?

Evaluacija Festivala ukazala je na izraziti interes obrađenih sadržaja u programu što se posebno odnosi na afirmaciju medijskih nastupa psihologa, izazove za psihologe u suvremenom komunikacijskom društvu, vezu psihologije i medija, korištenje suvremenih komunikacija u psihološkom savjetovanju te medijske projekte koje pokreću psiholozi.
Za buduće je festivale predloženo prezentirati evaluaciju medijske pismenosti psihologa, komparativna istraživanja dobrih praksi, psihološke posljedice online nastave, komunikaciju s medijima o znanstvenim spoznajama, negativnu stranu medija i digitalizacije i njen utjecaj na djecu i odrasle, te posebno utjecaj medija na djecu rane i predškolske dobi.
Iskazan je i veliki interes za sudjelovanjem u radu Medijske škole za psihologe koja će biti sastavni dio idućeg Festivala 2021. godine.

U Novinarskom domu u Zagrebu je 15. rujna 2016. godine održana konferencija za novinare o stanju u sportskoj psihologiji u Hrvatskoj danas kao i regulativi koja ju prati. Konferenciju su organizirali Hrvatska psihološka komora i Hrvatsko psihološko društvo, a na njoj je uz predsjednike ovih krovnih strukovnih institucija Hrvoja Gligore i Josipa Lopižića govorio i predsjednik Stručnog razreda za psihologiju sporta HPK Amir Zulić.
U uvodnom dijelu, Hrvoje Gligora je predstavio kronologiju nastanka zakonske regulative iz psihologije sporta: od izrade Standarda rada psihologa u području psihologije sporta, do Elaborata o posebnim dopusnicama iz područja psihologije sporta – psihološke pripreme sportaša, reguliranja stručnog naziva sportskog psihologa i u konačnici, edukacije za stjecanje posebne dopusnice iz ovog područja. Naglašena je svrha donošenja ovakve regulacije kojoj je glavni cilj zaštita krajnjih korisnika od pružanja nestručnih oblika usluga, kao i osiguravanje kvalitetne usluge od strane sportskih psihologa putem zahtjeva za stalnim usavršavanjem i poštivanjem Zakona o psihološkoj djelatnosti i Kodeksa etike psihološke djelatnosti.
O međunarodnim iskustvima u reguliranju ove grane psihologije govorio je Josip Lopižić, predstavivši ukratko neka američka i engleska te slovenska iskustva, ali je istaknuo i kako je hrvatski model u europskom okruženju prepoznat kao dobar način reguliranja profesije te će kao takav vjerojatno naći svoju primjenu i u drugim europskim zemljama. Najavio je i početak održavanja edukacije za posebne dopusnice iz psihologije sporta koja u organizaciji Hrvatskog psihološkog društva počinje 24. rujna 2016. godine.
Amir Zulić govorio je o svakodnevici sportskih psihologa, važnosti i ulozi sportskog psihologa u radu sa sportašima, trenerima i timovima, i ukazao na potrebu prisutnosti psihologa u timu koji radi na pripremi sportaša. Predstavio je neka pozitivna iskustva iz hrvatske prakse, no naglasio je kako se svakodnevnoj praksi mnogi nepsiholozi predstavljaju kao sportski psiholozi nudeći usluge psihološke pripreme za sportaše, što nije u skladu sa zakonskim odredbama. Upravo su zato psiholozi preko svojih strukovnih tijela pokrenuli inicijative boljeg upoznavanja novinara, sportskih saveza i drugih sportskih institucija sa svrhom regulative kojoj je primarni i najvažniji cilj zaštita korisnika naših usluga, ali i dobrobit koju u svojem radu dobivaju od sportskih psihologa.

Hrvatske psihološka komora (HPK) poduzima niz aktivnosti oko rješavanja položaja psihologa u zdravstvenom sustavu. Na nedavno postavljeno zastupničko pitanje saborske zastupnice Nadice Jelaš (sukladno čl. 185 Poslovnika hrvatskog sabora), odgovor je poslao premijer Zoran Milanović kojeg donosimo u cijelosti.

Hrvatska pihološka komora nakon dobivenog odgovora na zastupničko pitanje saborske zastupnice Nadice Jelaš, dostavlja dopis premijeru Milanoviću tražeći pojašnjenja ranije dobivenog odgovora uz podroban opis niza aspekata psihološke djelatnosti psihologa u zdravstvu s osobitim naglaskom na rad i kompetencije kliničkih psihologa. I ovaj dokument donosimo u cijelosti u privitku ove vijesti.