Dobrobit starijih osoba u pandemiji COVID-19: uz Međunarodni dan starijih osoba
Na Međunarodni dan starijih osoba 1. listopada 2020, Stručna sekcija HPD za psihologiju starenja želi vam prenijeti neke temeljne preporuke vezane uz dobrobit i psihološke rizike za starije osobe u situaciji pandemije COVID-19 virusa.
Pandemiju korona virusa prati besprimjerno socijalno isključivanje starijih osoba koje je povremeno praćeno oživljavanjem predrasuda o starenju i starijima, u mnogim europskim zemljama, što istovremeno povećava zdravstvene rizike starijih osoba koji nisu izravno povezani s pandemijom.
U ožujku 2020., u vrijeme kad se pandemija proširila na Europu, European Federation of Psychologists' Associations - EFPA je na prijedlog svog Standing Committee for Geropsychology (Stalnog povjerenstva za psihologiju starenja) objavila javno priopćenje o psihološkim rizicima za starije osobe s obzirom na mjere zaštite od virusa COVID-19, dostupno na:
https://efpa.magzmaker.com/covid_19/older_adults , prijevod kojega je Stručna sekcija HPD za psihologiju starenja objavila na mrežnoj stranici HPD. Cilj je tog priopćenja bio usmjeriti pozornost javnosti i stručnjaka na prevenciju socijalne izolacije starijih osoba te na poticanje pomoći i podrške starijim osobama u okolnostima pandemije. Naime, starije osobe smatraju se najugroženijom populacijskom dobnom skupinom s obzirom na posljedice zaraze COVID-19 virusom na njihovo zdravlje - jer mnogi imaju i kronične bolesti, kao i s obzirom na posljedice socijalnog distanciranja - osobito oni koji žive sami. Kombinacija svih ovih rizika može se negativno odraziti na psihičko zdravlje pojedinca, uslijed doživljenog stresa, straha, tjeskobe i osamljenosti, može povećati zdravstvene probleme starijih osoba te narušiti kvalitetu njihovog života i dobrobit.
Neviđena pandemija COVID-19 prisilila je ljude širom svijeta na suočavanje s brojnim ograničenjima i prilagodbama uobičajenog načina života. Pri tome je socijalno distanciranje jedna od ljudima najtežih prilagodbi. Iako se ograničenje kretanja i druženja te ostale zaštitne mjere odnose na pojedince svih dobi, starije osobe osobito se ističu kao rizična skupina koja treba posebnu zaštitu. Međutim, ovakva uopćena poruka može doprinijeti socijalnom isključivanju, gubitku neovisnosti i socijalnoj izolaciji starijih osoba.
Povećana osviještenost o osobitoj osjetljivosti starijih osoba na posljedice zaraze virusom COVID-19 može pomoći u osnaživanju njihovih osobnih izvora zaštite, npr. socijalne podrške i socijalne mreže, osobito onih koji se osjećaju osamljenima u suočavanju s okolnostima. Prema tome, starije osobe ne bismo smjeli promatrati kao pasivnu i homogenu skupinu. Ustvari, većina starijih osoba aktivno se suočavala i pomagala drugima tijekom ove krizne situacije. S obzirom na njihovo bogato životno iskustvo, stariji pojedinci mogu posjedovati neke posebne izvore podrške i snage koje vrijedi podržati i osnažiti.
Ako imate starije osobe u obitelji ili vašem okruženju, ili stručno radite sa starijim klijentima i želite im pomoći da očuvaju ili poboljšaju kvalitetu svog života i dobrobit unatoč pandemije, upućujemo vas da pročitate stručna priopćenja i preporuke na tu temu dostupna na:
https://efpa.magzmaker.com/covid_19/older_adults i:
http://rosenetcost.com/combatting-exclusions-and-ageism-for-older-people-during-the-covid-19-pandemic/ Predsjednica Stručne sekcije HPD za psihologiju starenja i
Pročelnica Stalnog povjerenstva za psihologiju starenja EFPA-e
dr. sc. Jasminka Despot Lučanin