Sekcija za povijest psihologije - u 16. Tjednu psihologije poziva na predavanje
Razvoj hrvatske psihologije u europskom kontekstu, naslov je prvog u seriji predavanja koje Hrvatsko psihološko društvo organizira u povodu 70-e obljetnice koju obilježavamo ove, 2023.g. Prvo predavanje će održati dr Krunoslav Matešić, pročelnik sekcije, a niže donosimo sažetak predavanje kao i poveznicu. Predavanje će se održati 22. veljače 2023.g. u 17.00 sati putem zoom aplikacije
https://us06web.zoom.us/j/83448865873?pwd=dHZQMm40aUhFclBUZU04UkNTNmJXUT09
Dr. sc. Krunoslav Matešić, umirovljeni izvanredni profesor Filozofskog fakulteta u Zagrebu, održat će
uime Sekcije za povijest psihologije Hrvatskog psihološkog društva četiri predavanja povodom 70.
obljetnice njegova osnivanja. Povijesna znanost ima zadaću objašnjavati razvoj makrosocijalnih
procesa koji se načelno sporo odvijaju u njihovim uzročno-posljedičnim odnosima. Povijesni razvoj
dijelimo u razdoblja koja su određena bitnim događanjima. Razvoj naše psihologije dijelimo u četiri
faze. U prvom predavanju bit će govora o prapočecima psihologije u našim uvjetima, dakle od Marka
Marulića i njegova prijedloga pojma „psihologija“ 1517. pa do osnivanja Katedre za psihologiju na
današnjem Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1929. Drugo predavanje obuhvatit će razdoblje od 1929.,
odnosno od 1931., kada je osnovana Stanica/Savjetovalište pri izboru zvanja, pa do osnutka
Udruženja psihologa FNRJ – sekcije NR Hrvatske 1953. U trećem predavanju bit će riječi o razdoblju
od 1953. pa do Domovinskog rata i preimenovanja dotadašnjeg Društva psihologa SR Hrvatske u
današnje Hrvatsko psihološko društvo. Četvrto predavanje obuhvatit će zadnje razdoblje našeg
razvoja. O povijesti naše psihologije objavljivani su različiti sadržaji: zbornici, članci u časopisima i
zbornicima, priopćenja sa skupova, pisani i fonološki autobiografski zapisi, biografije i spomenice
istaknutih psihologa, sjećanja nekih psihologa na godine studija, razgovori u časopisima, obiteljske
kronike, zapisi o osnivanju odsjeka, monografija o razvoju djelatnosti psihoterapija i, kao najvažnije,
postoji nekoliko arhivskih fondova vezanih uz psihologe i psihologiju. Na žalost, ne postoji cjelovita
arhivska građa samog HPD-a. Povijest se ne može svesti na puko nabrajanje činjenica, događaja i
ljudi, jer se zahtijeva objašnjavanje navedenog u širem društvenom kontekstu. Vid Pečjak, slovenski
psiholog, zastupao je tezu da je razvoj psihologije u nekoj zemlji samo odraz ukupnog društvenog
razvoja te da se treba tumačiti na taj način. Danas u Republici Hrvatskoj ima više od 4500 psihologa i
pitanje je dana kada će se naći netko tko će napisati ukupnu povijest naše psihologije. Nadamo se da
će prijedlog ove periodizacije moći poslužiti kao kostur tog budućeg poduhvata
https://us06web.zoom.us/j/83448865873?pwd=dHZQMm40aUhFclBUZU04UkNTNmJXUT09
Dr. sc. Krunoslav Matešić, umirovljeni izvanredni profesor Filozofskog fakulteta u Zagrebu, održat će
uime Sekcije za povijest psihologije Hrvatskog psihološkog društva četiri predavanja povodom 70.
obljetnice njegova osnivanja. Povijesna znanost ima zadaću objašnjavati razvoj makrosocijalnih
procesa koji se načelno sporo odvijaju u njihovim uzročno-posljedičnim odnosima. Povijesni razvoj
dijelimo u razdoblja koja su određena bitnim događanjima. Razvoj naše psihologije dijelimo u četiri
faze. U prvom predavanju bit će govora o prapočecima psihologije u našim uvjetima, dakle od Marka
Marulića i njegova prijedloga pojma „psihologija“ 1517. pa do osnivanja Katedre za psihologiju na
današnjem Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1929. Drugo predavanje obuhvatit će razdoblje od 1929.,
odnosno od 1931., kada je osnovana Stanica/Savjetovalište pri izboru zvanja, pa do osnutka
Udruženja psihologa FNRJ – sekcije NR Hrvatske 1953. U trećem predavanju bit će riječi o razdoblju
od 1953. pa do Domovinskog rata i preimenovanja dotadašnjeg Društva psihologa SR Hrvatske u
današnje Hrvatsko psihološko društvo. Četvrto predavanje obuhvatit će zadnje razdoblje našeg
razvoja. O povijesti naše psihologije objavljivani su različiti sadržaji: zbornici, članci u časopisima i
zbornicima, priopćenja sa skupova, pisani i fonološki autobiografski zapisi, biografije i spomenice
istaknutih psihologa, sjećanja nekih psihologa na godine studija, razgovori u časopisima, obiteljske
kronike, zapisi o osnivanju odsjeka, monografija o razvoju djelatnosti psihoterapija i, kao najvažnije,
postoji nekoliko arhivskih fondova vezanih uz psihologe i psihologiju. Na žalost, ne postoji cjelovita
arhivska građa samog HPD-a. Povijest se ne može svesti na puko nabrajanje činjenica, događaja i
ljudi, jer se zahtijeva objašnjavanje navedenog u širem društvenom kontekstu. Vid Pečjak, slovenski
psiholog, zastupao je tezu da je razvoj psihologije u nekoj zemlji samo odraz ukupnog društvenog
razvoja te da se treba tumačiti na taj način. Danas u Republici Hrvatskoj ima više od 4500 psihologa i
pitanje je dana kada će se naći netko tko će napisati ukupnu povijest naše psihologije. Nadamo se da
će prijedlog ove periodizacije moći poslužiti kao kostur tog budućeg poduhvata