In memoriam - Dževdet Hadžiselimović - Neprekidna snaga djelovanja

Dževdet Hadžiselimović
30. 1. 1940. – 19. 6. 2020.
Neprekidna snaga djelovanja

U Društvu psihologa Istre više smo se puta imali prilike uvjeriti da za kolegu Dževdeta bogata interakcija s kolegicama i kolegama ima poseban značaj. On se rado uključivao, predlagao, pisao, educirao, pohvaljivao, poticao i druge na akciju. Specifičnost koju smo u pristupu Dževdeta Hadžiselimovića uvijek mogli zamijetiti – široko je zahvaćanje tema kojima se bavio. Imali smo čast surađivati s jednim renesansnim psihologom koji je psihologijske teme smještao u društveni, ekonomski, politički, ekološki i etički kontekst.

Školski psiholog ... i još ponešto
Dževdet je rođen u Kotor Varoši, u Bosni i Hercegovini. Odrastao je brojnoj obitelji u kojoj je od malena radio u polju, voćnjaku, brinuo o stoci. Stoga je susret s formalnim obrazovanjem doživio kao odmor od stalnog rada ili pak rekreaciju. Nakon osnovne škole upisuje Vojnu pomorsku školu u Divuljama kraj Splita, uz obvezu da će po završetku obrazovanja desetak godina raditi u struci. Odrađujući obećano na otoku Premudi i tragajući za daljnjim mogućnostima razvoja, upisuje izvanredni studij psihologije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Diplomirao je 1970. i hvalio se da je imao vrlo solidan prosjek i da nije nijednom pao na ispitu .
Karijeru školskog psihologa, koja ga je činila prepoznatljivim, započinje u četiri osnovne škole u općini Crikvenica. Potom seli u Istru i zapošljava se kao prosvjetni savjetnik – psiholog Zavoda za školstvo u Rijeci za dvadesetak osnovnih škola u općini Pula. Surađivao je s Centrom za psihodijagnostična sredstva pri Zavodu za produktivnost dela iz Ljubljane. Prilagođavao je nekoliko testova i upitnika iz Njemačke te razvijao nove (postupci za ispitivanje objektivnih i subjektivnih simptoma poremećaja u čitanju, prvi test spremnosti za školu u Hrvatskoj te nekoliko testova za ispitivanje intelektualnih sposobnosti).
U teme koje je istraživao ubrajaju se: umjetnost za djecu, odnos djece i masmedija, dječji strahovi, humanizacija sustava ocjenjivanja, prevencija pušenja i ovisničkog ponašanja, nasilje nad i među djecom, videomedijsko nasilje i videomedijska ovisnost, rano učenje stranih jezika,... Posebno se predano posvećivao temama vezanim za klimatske promjene, njihove moguće učinke te mogućnost ljudi da očuvaju što povoljniju klimu na Zemlji.
Dževdet je bio stručni mentor većem broju mladih kolegica i kolega pri njihovom uvođenju u rad i surađivao je s Odsjekom za psihologiju Filozofskog fakulteta u Rijeci primajući na stručnu praksu studente i studentice. Više od četvrt stoljeća bio je stalni sudski vještak za područje psihologije na Općinskom i Županijskom sudu u Puli te pomagao pri uvođenju novih kolegica i kolega u rad. Utemeljio je i vodio psihološko savjetovalište Društva Naša djeca u Puli. Umirovljen je 1997. godine, no nastavio se baviti profesionalnim i humanitarnim radom.

Vrijednosne orijentacije i društvena priznanja    
Dževdet se kontinuirano angažirao u humanitarnim, dječjim i ekološkim organizacijama. Bio je u Upravnom odboru i voditelj aktivnosti mladeži Gradskog društva Crvenog križa i u Izvršnom odboru Društva Naša djeca u Puli. Volontirao je pri Društvu za cerebralnu paralizu i bio je utemeljitelj projekta Pula – zdravi grad. Tijekom rata bio je uključen u rad s izbjeglicama i prognanicima, između ostalog u Koordinacijskom odboru za psihosocijalnu adaptaciju prognanika i izbjeglica u Istri i surađujući s Udrugom za inicijative u socijalnoj politici iz Zagreba i Centrom za humanitarni rad Suncokret. Bio je supervizor SOS telefona u Puli, a u suradnji s Institutom Otvoreno društvo Hrvatska provodio je zdravstveno-pedagoške programe. Humanitarnim i prosvjetnim radom bavio se i u Lions clubu u Puli, a zalažući se za sekularnost, bio je utemeljitelj i član udruge Protagora.
Dževdet je bio dugogodišnji član Hrvatskog psihološkog društva te jedan od osnivača Društva psihologa Istre 1999. godine. U Društvu psihologa Istre bio je predsjednik u prvom mandatu, a kasnije je ostao član Upravnog odbora i Nadzornog odbora. Sudjelovao je u organizaciji IX. Godišnje konferencije hrvatskih psihologa u Puli, bio je počasni predsjednik XXI. Godišnje konferencije hrvatskih psihologa u Rovinju. Često je objavljivao tekstove u strukovnom listu Psiholog i na internetskim stranicama Društva psihologa Istre.
Budući da je njegov angažman bio prepoznat u zajednici, Dževdet je dobio brojne nagrade i priznanja. Među njih se ubrajaju nagrada Ramiro Bujas za primjenu i promicanje psihologije u praksi (1986.), Zlatna značka Saveza društava Naša djeca za uspješnu dugogodišnju društvenu aktivnost i stvaralaštvo s djecom i za djecu (1987.), nagrada Uzoran prosvjetni radnik općine Pula za predan stručno-pedagoški rad (1990.), Društveno priznanje Marulić – Fiat psychologia (2006.) Hrvatskog psihološkog društva te psihologijske nagrade Zlatni grb (2014.) i Ramiro Bujas (2015.) Hrvatskog psihološkog društva za osobito vrijednu sveukupnu psihologijsku djelatnost i to za osobito vrijedna ostvarenja u primjeni i proširivanju psihologijskih znanstvenih dostignuća u praksi. Bio je prvi dobitnik priznanja Protagora (2019.), za promociju vrijednosti sekularnog društva koje mu je dodijelila Zaklada Josip Sruk – sekularist. Prepoznajući vrijednost njegovog znanstvenog i stručnog doprinosa, senat Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli dodijelio mu je počasni doktorat 2019. godine.
Društvo psihologa Istre 2014. godine, u povodu njegovog polustoljetnog bavljenja psihologijom, objavilo je monografiju o Dževdetovom radu. Knjigu je priredila Dževdetova dugogodišnja suradnica prof. dr. sc. Neala Ambrosi-Randić pod nazivom Promišljanje psihologije, a mnogi podaci za ovaj tekst preuzeti su upravo iz tog izvora. U knjizi je, uz prikaz Dževdetovog doprinosa psihologiji, izražen njegov poziv nama, psihologinjama i psiholozima, na razvijanje odgovornosti prema onome što radimo u struci te prema posljedicama našeg rada po užu i širu, globalnu, zajednicu.
Dragi Dževdete, pozdravljamo Vas s poštovanjem i zahvalnošću!

Društvo psihologa Istre
Više...

Društvo psihologa Istre - poziv za sudjelovanje u 13.TP

Poštovane kolegice, poštovane kolege, bliži se kraj godine, a tako se približavamo i 13. Tjednu psihologije koji nas čeka od 17. do 23. veljače 2020. godine, u organizaciji Hrvatskog psihološkog društva i suorganizaciji Hrvatske psihološke komore. U ime organizatora, pozivamo vas da se uključite u događanja 13. Tjedna psihologije u Hrvatskoj što možete učiniti na najrazličitije načine u sredini u [...]
Poštovane kolegice, poštovane kolege, bliži se kraj godine, a tako se približavamo i 13. Tjednu psihologije koji nas čeka od 17. do 23. veljače 2020. godine, u organizaciji Hrvatskog psihološkog društva i suorganizaciji Hrvatske psihološke komore. U ime organizatora, pozivamo vas da se uključite u događanja 13. Tjedna psihologije u Hrvatskoj što možete učiniti na najrazličitije načine u sredini u kojoj živite i radite - predavanjem, okruglim stolom, radionicom, izložbom i predstavljanjem knjige, plakata, demonstracijom rada psihologa u praksi, tribinom na neku temu koja je aktualna u vašoj zajednici, provođenjem i prezentacijom rezultata vašeg istraživanja, nastupom na radiju, televiziji, pisanim ili elektronskim medijima, ili nekom sasvim novom aktivnosti za koju pretpostavljate da će pobuditi interes u zajednici i doprinijeti poboljšanju kvalitete življenja pojedinca i zajednice. Pokažimo zajednici u kojoj živimo i radimo što sve znamo i možemo, budimo još vidljiviji u korist svakog hrvatskog psihologa i psihologinje, naše struke i u korist ukupne zajednice. Kako bismo na vrijeme pripremili, organizirali, ali i najavili sve događaje i aktivnosti u našoj Županiji, pozivamo vas da što prije osmislite i prijavite svoje aktivnosti putem slijedeće poveznice: https://forms.gle/hj7QwndXJma1oKeE8 . Prijave ćemo prikupljati završno do 15. siječnja 2020. godine. Aktivno sudjelovanje na 13. Tjednu psihologije bodovat će se prema Pravilniku za stručno usavršavanje Hrvatske psihološke komore. Za dodatne informacije slobodno se obratite Društvu psihologa Istre ili direktno organizatorima manifestacije na e-mail Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. ili brojeve 091 23 12 733 ili (01) 23 12 733.
Više...

Društvo psihologa Istre - Vanja Prvulović - nova predsjednica društva

Na izbornoj skupštini Društva psihologa Istre održanoj 24. svibnja ove godine izabrani su novi članovi Upravnog i Nadzornog odbora Društva psihologa Istre, dok je na sastanku novoizabranih odbora 29.10.2019. dogovoreno tko će obnašati dužnost nove predsjednice, dopredsjednice, tajnice i rizničarke.

Ovdje donosimo popis članova UO i NO:

Članovi i članice Upravnog odbora

Toni Erdfeld
Iva Milanović
Romina Curto
Kristina Pauro, dopredsjednica
Marina Župan
Marlena Plavšić
Vesna Rusijan Ljuština
Vanja Prvulović, predsjednica
Lara Koraca, rizničarka
Tihana Fontana, tajnica

Članovi Nadzornog odbora

Davor Apostolovski
Ladislav Trošt
Valentina Mladinov

Hrvatsko psihološko društvo čestita svim novoizabranim članicama i članovima DP Istre.
Dosadašnjoj predsjednici Kristini Pauro zahvaljujemo na suradnji i dosadašnjem vođenju društva.
Više...

Društvo psihologa Istre - grupa podrške 3.7.2018.

U utorak, 03.7.2018. u Domu zdravlja Umag u 18 sati održati će se Grupa podrške pod pokroviteljstvom Društva psihologa Istre s temom „Poticanje ljudi na zastupanje vlastitog pozitivnog stava unatoč negaciji druge osobe ili institucije“.
Broj sudionika je ograničen na 15, a dolazak je potrebno prijaviti kolegici Iris Dragolin na telefon 098224953.
Više...

Društvo psihologa Istre - Grupa podrške - 5.6.2018.

U utorak, 05.06.2018. u Domu zdravlja Umag u 18 sati održati će se Grupa podrške pod pokroviteljstvom Društva psihologa Istre s temom „Samopoštovanje: put ka zadovoljstvu“.
Broj sudionika je ograničen na 15, a dolazak je potrebno prijaviti kolegici Iris Dragolin na telefon 098224953.
Program pogledajte u nastavku.


Više...

Društvo psihologa Istre - Grupa podrške s temom “Ovisnost kao kompenzacija za nezadovoljstvo”

U srijedu 02.05.2018 . u 18 sati, održati će se Grupa podrške pod pokroviteljstvom Društva psihologa Istre u Domu zdravlja Umag s temom "Ovisnost kao kompenzacija za nezadovoljstvo".
Broj sudionika je ograničen na 15, a dolazak je potrebno prijaviti kolegici Iris Dragolin na telefon 098224953.

Program pogledajte u nastavku.

PROGRAM

18:00 - Otvaranje grupe podrške
18:10 - Iris Dragolin, dipl.psiholog, „Odlazak psihoterapeutu: stvara li se ovisnost o stručnoj psihološkoj pomoći?“
18:25 - Vinko Brozović, dr.med, „Iskustva vezana uz ovisnost: primjeri iz prakse“
18:30 - Armida Valjalo Travaš „Razne vrste ovsinosti: hrana, internet, nikotin...”
18:35 - Sanja Hećimović Šestan, dipl.defektolog, soc.pedagog
„Vjera u institucije: kompetencija stručnjaka koji će nam pomoći“ 18:45 - Pitanja za raspravu
18:55 - Rezime zaključaka
Više...

Drušvo psihologa Istre - poziv na Okrugli stol 12.7.2017.

Društvo psihologa Istre najavljuje Okrugli stol koji će se održati u srijedu 12.07.2017. u Domu zdravlja Umag s temom "Izvaninstitucionalna i institucionalna briga za osobe treće životne dobi".
Broj sudionika je ograničen na 15, a dolazak je potrebno prijaviti kolegici Iris Dragolin na e-mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. .
Više...

Društvo psihologa Istre - poziv na okrugli stol 1.4.2016.

Poštovani/e,

Pozivamo vas na sudjelovanje na okruglom stolu, koji će se održati 1. travnja, 2016. godine, u Novigradu, Cesta Kontesa, Fakinija 42, s početkom u 17:00 sati, na temu „Fizičkom aktivnošću do mentalnog blagostanja i zdravog življenja“. Dress code : sportska odjeća.
Molimo da svoj dolazak potvrdite mailom, na e-mail adresu Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. , najkasnije do petka, 25. ožujka, 2016., obzirom na ograničen broj sudionika, i radi organizacije prostora.

Radujemo se Vašem dolasku!

U ime organizacijskog tima okruglog stola,

lijep pozdrav,

Jelena Rukavina
Više...

Psiholozi u predškolskim ustanovama - članak u Glasu Istre

O psiholozima u predškolskim ustanovama, u Glasu Istre os 18.2.2016. piše kolegica Irena Brajković. Tekst je objavljen u sklopu medijske prezentacije psihologije u 9. Tjednu psihologije:

Što rade psiholozi u predškolskim ustanovama?

Rad psihologa u dječjim vrtićima najbolje oslikavamo prikazom radnih zadatka i profesionalnih kompetencija. Posljednjih godina sve je više zaposlenih psihologa u predškolskim ustanovama u Istarskoj županiji. Većinom su to psihologinje koje s pedagoginjama, defektologinjama i zdravstvenim voditeljicama čine dio stručnoga tima vrtića kojim rukovodi ravnateljica. Riječ je, dakle, o ženskim kolektivima koji nose specifičnu organizacijsku klimu i dinamiku međuljudskih odnosa, a to nije zanemariv čimbenik u svakodnevnome radu.

Znate li koja je uloga psihologa u dječjem vrtiću? Zaziru li roditelji od razgovora s vrtićkim psihologom? Razumiju li djeca vrtićke dobi tko je psiholog?

Odgovor na posljednje pitanje najčešće je NE, naime djeca doživljavaju psihologa kao „tetu“ u vrtiću koja se s njima igra, razgovara, crta i rješava razne zadatke i slagalice. Ako psiholog uspije izgraditi takav odnos suradnje i povjerenja s djetetom, na dobrome je putu, s obzirom na mnoštvo djece i skupina koje su mu u nadležnosti. Danas je broj djece po psihologu od 150 do 600-tinjak, ovisno o veličini vrtića (ranije je odnos bio jedan psiholog na oko 1 200 djece). Prema radnim standardima psihologa u predškolskim ustanovama, jedna je od glavnih zadaća osigurati odgovarajuće, sigurno i poticajno okruženje u kojemu će dijete rasti i razvijati se uvažavajući pritom djetetovu osobnu i obiteljsku autonomiju. Ujedno predškolski psiholog pomaže usmjeravati odgojitelja i roditelja te preventivno djelovati. Glavna su područja rada predškolskog psihologa djeca, odgojitelji i roditelji. Roditelji prvi put upoznaju psihologa na inicijalnome razgovoru pri upisu djeteta u vrtić. Tad se psiholog upoznaje s djetetovim razvojnim karakteristikama, zdravstvenim stanjem, navikama te
posebnim sklonostima. Također upoznaje roditelje s vrtićkim pravilima i načinom djetetova života u vrtiću. Sve se to čini s ciljem bolje djetetove prilagodbe na novu, istovremeno i prvu društvenu sredinu, a s roditeljem se izgrađuje odnos povjerenja i suradnje koji će trajati do polaska djeteta u školu. Daljnji se sustav podrške s roditeljima izgrađuje na tematskim radionicama, u školi za roditelje (npr. Unicefov program Rastimo zajedno), na roditeljskim sastancima, zatim
informativnim letcima i individualnim savjetodavnim razgovorima. Individualne razgovore često iniciraju roditelji, ali ponekad i odgojitelji ili psiholog ako dijete ne napreduje prema očekivanjima za svoju dob ili iskazuje posebnu potrebu vezanu za određenu stresnu situaciju (odvajanje od roditelja, prinova u obitelji, razvod roditelja, gubitak voljene osobe i sl.). Primarni zadatci psihologa jesu praćenje razvoja djece (odnosi se na djecu s prolaznim ili trajnim posebnim potrebama) te rana intervencija i preventivno djelovanje. To se ostvaruje opažanjem djece u skupini, ispunjavanjem skala i upitnika, primjenom psiholoških testova, razgovorom s djetetom, roditeljima i odgojiteljima. Nakon prvotnoga praćenja djetetove prilagodbe na vrtić, psiholog prepoznaje djecu s poteškoćama te promišlja razvojne zadaće za njihovo napredovanje kroz individualiziran odgojno-obrazovni program. Ako se učini potrebnim, psiholog upućuje dijete odnosno roditelje u nadležnu ustanovu na dodatan pregled, dijagnostiku ili tretman, primjerice logopedu. Osim rada s djecom s razvojnim poteškoćama, psiholog vodi računa i o posebnim potrebama darovite djece, i to individualiziranim pristupom obogaćivanja unutar skupine
u kojoj dijete boravi ili posebnim igraonicama za bistru i darovitu djecu predškolske dobi. Odgojitelji najbolje poznaju dijete jer s njime provodu svakodnevno od 8 do 10 sati te su stoga važni u praćenju dječjeg razvoja, zadovoljenju djetetovih posebnih potreba i ostvarivanju suradnje s roditeljima. Psiholog savjetodavnim radom, uputom i sugestijom pruža odgojiteljima podršku u radu s djecom, upućuje ih kako pratiti djetetovo ponašanje te im pomaže u planiranju razvojnih zadaća. S ciljem poticanja osobnog i profesionalnog rasta i razvoja odgojitelja psiholog organizira edukativne radionice te im pomaže u planiranju i vođenju sastanaka/radionica za roditelje na uvijek aktualne teme. Dobra suradnja psihologa i odgojitelja međusobnim informiranjem o djetetovu ponašanju u skupini omogućuje bolju usklađenost obiteljskog i institucionalnog djelovanja na djetetov razvoj i napredovanje. Da bismo što bolje pomogli djetetu u svladavanju
neke razvojne krize, izuzetno je važno ostvariti međusobnu suradnju roditelja, odgojitelja i psihologa radi jedinstvenoga odgojnog utjecaja. U vrtiću je još mnogo radnih zadataka koje psiholog ostvaruje s ostalim članovima stručnoga tima. Tako primjerice sudjeluje u pisanju planova i programa vrtića, raznih projekata za unaprjeđivanje rada s djecom, nabavi stručne literature i slikovnica za djecu, didaktičkih sredstava i igračaka. Psiholog surađuje s drugim društvenim čimbenicima, školama (radi lakšega prijelaza djece iz vrtića u školu), drugim stručnim institucijama i zdravstvenim ustanovama koje se bave djecom, Centrom za socijalnu skrb, knjižnicama i dr. Kao i u drugim zanimanjima, i psiholozi se međusobno razlikuju po svojemu profesionalnom iskustvu i području osobnoga interesa te životnim stavovima i vrijednostima. U svojem radu vrtićki psiholog treba se koristiti znanjima i objedinjavati elemente više grana psihologije: od razvojne, kliničke, edukativne, socijalne do komunikacijske i poslovne. Neki psiholozi u radu primjenjuju i određene oblike psihoterapije. Predškolske ustanove veliki su kolektivi te zahtijevaju timski, suradnički rad i dobro rukovođenje koje primjenjuje načela osviještenoga upravljanja ljudskim potencijalima da bi se zajedničkim radom što lakše postigao željeni cilj.

Irena Brajković psihologinja u DV Pula
Više...
Pretplati se na ovaj RSS feed
Pet, 14. 08. 2020 03:47