17. Tjedan mozga u Hrvatskoj - 12.-18.3.2018.

Zanimanje svjetske javnosti za nove spoznaje o mozgu i bolestima mozga nadmašuje i najoptimističnija očekivanja znanstvenika-istraživača mozga. Organizacijom 17. Tjedna mozga Hrvatsko društvo za neuroznanost i Hrvatski institut za istraživanje mozga Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu ispunjavaju svoju misiju u našoj sredini.

Temeljni ciljevi i postavke isti su kao i prijašnjih godina:

Ø Pitanje ljudske prirode („new science of human nature“) i ponašanja, biološke osnove svijesti kao i otkrivanje uzroka kognitivnih, neuroloških i duševnih bolesti, postavljaju nove prioritete za znanost u 21. stoljeću (proglašenom i Stoljećem uma). Dana Alliance for Brain Initiative pokrenula je svjetsku inicijativu s ciljem promocije znanja o mozgu.

Ø Ova inicijativa odavno je poprimila svjetske razmjere iz nekoliko razloga:

a) Na prvom mjestu je spoznaja da je nemoguće naći ijedno pitanje vezano uz funkcioniranje ljudskog društva koje ne bi zahtijevalo biološki utemeljeno znanje o ponašanju, odlučivanju i svijesti čovjeka, odnosima i komunikaciji među ljudima u društvu, kao i svojstvima funkcije mozga koje nas čine ljudima.

b) U EU se polazi od činjenice da više od 35% sveukupnih troškova i opterećenja u zdravstvenom sustavu EU čine bolesti mozga. Nastojimo redovito upozoravati javnost na goleme troškove koje uzrokuju bolesti mozga. Utvrđeno je da je ukupni trošak od oko 800 milijardi eura godišnje za bolesti mozga veći od troškova liječenja kardiovaskularnih i malignih bolesti zajedno, te da 179 milijuna stanovnika Europe pati od nekog poremećaja funkcija živčanog sustava (podaci FENS-a). Sve češće se tijekom godine obilježavaju dani posvećeni bolestima mozga (npr. moždanom udaru, epilepsiji, cerebralnoj paralizi, multiploj sklerozi itd.)

Ø Nadalje, javnosti želimo približiti i potrebu približavanja temeljnih istraživanja kliničkoj primjeni i stvarnoj pomoći u postupku dijagnoze i liječenja duševnih i neuroloških bolesti i poremećaja. Takvim pristupom danas se bavi translacijska neuroznanost.

Ø U programu istraživanja EU Horizon 2014-2020 istraživanje mozga jest jedan od trajnih prioriteta.

Ø Uz sve navedene razloge i veće zanimanje društva za znanje o mozgu treba istaknuti i najveće izazove znanosti: odnos mozga i uma, te pitanje genetske i evolucijske osnove specifično ljudskih funkcija, kao što su govor, svijest o samom sebi i razumijevanje mišljenja drugih („teorija uma“). Rezultati znanstvenika sa Sveučilišta Yale govore da je 80% ukupnog ljudskog genoma povezano s ustrojstvom, funkcijom i razvitkom mozga. Oko 30% genoma je specifično za živčani sustav i među tim genima se krije moguća biološka šifra specifično ljudskih kognitivnih funkcija. Veliki etički izazov jest nova tehnologija uređivanja gena.

Ø Dodatan izazov je predstavljanje novih područja neuroznanosti i istraživanja mozga: politička neuroznanost, neuroznanost donošenja odluka, neuromarketing itd.

Sva navedena pitanja postavljaju se i u ovogodišnjem Tjednu mozga. Svjetska i europska akcija pod nazivom Tjedan mozga (Brain Awareness Week)odvija se ove godine od 12. do 18. ožujka. Hrvatsko društvo za neuroznanostizabralo je nove zanimljive teme za ovogodišnji Tjedan mozgas ciljem nastavka dijaloga s javnošću o značajnim pitanjima iz istraživanja mozga:

1. MOZAK I UMJETNA INTELIGENCIJA

2. MOZAK – GLAD ZA KISIKOM I GLUKOZOM

Ekspanzivni razvitak umjetne inteligencije i neurotehnologije je, uz nove tehnologije ciljanog uređivanja gena (CRISPR-Cas9), doveo do najvećih etičkih i za današnje čovječanstvo sudbonosnih pitanja. Gotovo zapanjujućim napretkom tehnologije moguće je ostvariti takav spoj čovjeka i složenih tehnoloških implantata i približiti se obliku kiborga (pola čovjek – pola stroj), ranije spominjanog samo u djelima znanstvene fantastike. Pitanje je što se događa i kakve posljedice za čovječanstvo i čovjeka nastaju kada sami usmjeravamo evoluciju stvaranjem čovjeka sljedeće generacije („do-it-yourself evolution“). Što ćemo dobiti međuigrom umjetne inteligencije i mozga? Kako sačuvati privatnost, identitet, volju i ravnopravnost (taj pristup se zove „odgovorno neuroiženjerstvo“)? Problemi i uporaba tehnologija u svakodnevnom životu su već sad doveli do toga (kako zorno navodi National Geographic) da su automobili naše noge, računala su postala naši umovi, a Google naša memorija.

Veličina ljudskog mozga značajno nadmašuje vrijednosti koje se mogu predvidjeti veličinom tijela čovjeka. Iako mozak čini samo oko 2% težine suvremenog čovjeka, koristi 20% ukupne potrošnje kisika i 25% ukupne potrošnje glukoze. Takva glad za kisikom i glukozom čini mozak u energetskom (metaboličkom i fiziološkom) pogledu izuzetno skupim organom. Stoga ne čudi da poremećaji opskrbe krvlju i kisikom dovode u odraslih do vrlo teških oštećenja mozga (kao što je moždani udar), a kod prijevremeno rođenog djeteta do najvećeg neuropedijatrijskog poremećaja – cerebralne paralize. Stoga je istraživanje prevencije, mehanizama, eksperimentalnih modela i inovativnih metoda liječenja poremećaja cirkulacije i opskrbe kisikom ključno pitanje suvremene temeljne i kliničke neuroznanosti. Postavlja se pitanje: kako razumjeti nastanak, razviti prevenciju i prilagoditi postupke liječenja u mozgu prijevremeno rođene djece? Isto tako je ključno pitanje: kako spriječiti i ublažiti posljedice moždanog udara? Treba istaknuti da se i u našoj kliničkoj medicini neka donedavno smrtna stanja, kao što je subarahnoidno krvarenje iz aneurizme, može uspješno liječiti inovativnim metodama intervencijske radiologije.

Pokušat ćemo obraditi teme interdisciplinarno i integrirano, od molekularne do sistemske razine, od organizacije mozga do socijalnih interakcija. Projekti upoznavanja javnosti obuhvaćaju sve uzraste i razine školske spreme, od rane školske dobi do sveučilišta.

Pod pokroviteljstvom i u organizaciji sOdborom za neuroznanost i bolesti mozga Razreda za medicinske znanosti HAZU najavljujemo održavanjesimpozija„Izazovi istraživanja: hipoksično-ishemična oštećenja mozga/16. znanstveni skup o poremećajima mozga”(srijeda 14. ožujka 2018. od 09.30 do 17.30 sati, Preporodna dvorana HAZU, Opatička 18, Zagreb).

Hrvatsko društvo za neuroznanost, Hrvatski institut za istraživanje mozga i Znanstveni centar izvrsnosti za temeljnu, kliničku i translacijsku neuroznanostMedicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, od 12. do 18 ožujka 2017. godine,sedamnaesti put u Hrvatskojorganiziraju Tjedan mozga. U organizaciji nam se pridružuju Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, sastavnice Sveučilišta u Splitu, Osijeku i Rijeci te članovi Hrvatskog društva za neuroznanost u tim sveučilišnim središtima, kao i Zagrebački institut za kulturu zdravlja. Istodobno očekujemo aktivnosti u sveučilišnim centrima u Zadru, Dubrovniku, Varaždinu, kao i u zdravstvenim ustanovama u Zagrebu i drugim gradovima. Mi smo se već uključili u međunarodnu akciju za bolje razumijevanje funkcija ljudskog mozga i očuvanje njegovog zdravlja. Uključite se i vi!
Opširnije: http://www.hiim.hr 
natrag na vrh ▲
Sri, 20. 06. 2018 23:15