Sekcija za ljudska prava i psihologiju

Sekcija za ljudska prava i psihologiju (13)

Ljudska prava od središnje su važnosti za psihologijsku praksu - donosimo stajalište EFPA-e

U utorak, 10. prosinca 2019., obilježava se Dan ljudskih prava - dan kada je Opća skupština Ujedinjenih naroda 1948. godine usvojila Univerzalnu deklaraciju o ljudskim pravima. Europska federacija udruga psihologa EFPA uključuje se u obilježavanje ovog dana podsjećanjem na brojne  ljude kojima su uskraćena osnovna ljudska prava.

Slijedi nekoliko primjera gdje psihologija igra važnu ulogu u promicanju i zaštiti ljudskih prava.

1. Utjecaj klimatskih i okolišnih izvanrednih situacija usmjerava se prema onima koji su najviše doprinijeli klimatskim promjenama.

Međunarodni samit o psihologiji i globalnom zdravlju - 14. i 16. studenog 2019. u Lisabonu u Portugalu okupio je lidere na području psihologije iz gotovo 40 zemalja svijeta kako bi se usmjerili na isticanje uloga psihologije u rješavanju globalnih klimatskih promjena, posebice radi postizanja cilja održivog razvoja Ujedinjenih naroda (cilj 13: Poduzeti hitne mjere za borbu protiv klimatskih promjena i njihovih utjecaja)

2. Drugo važno polje kršenja ljudskih prava je uskraćivanje ženskih prava. Kako je opisao UNICEF, 153 zemlje imaju zakone koji ekonomski diskriminiraju žene, uključujući 18 zemalja u kojima muževi mogu zakonski spriječiti da njihove žene rade.
U prosjeku, žene su plaćene oko 24% manje od muškaraca za isti posao u svim regijama i sektorima. Gotovo dvije trećine od 781 milijuna nepismenih odraslih osoba u svijetu čine žene, a udio je ostao nepromijenjen dva desetljeća.
U svijetu će svaka treća žena i djevojčica doživjeti nasilje ili zlostavljanje tijekom svog života. Psiholozi se bave procjenama i intervencijama kako bi procijenili i osnažili žene za jednako sudjelovanje i bolje samopoštovanje. Istodobno, razvijaju programe raznolikosti kako bi radne uvjete učinili pogodnijima za manjinske skupine među kojima su žene.

3. Trećina izbjeglica koje stižu u Europu su djeca, a mnoga od njih širom svijeta odrastaju u izbjegličkim kampovima, često bez ljubavi i brige svojih roditelja. Prema znanstvenim dokazima i široko prihvaćenim saznanjima, djeca ovise o skrbnicima, o reguliranju stanja i osjećaja, kako bi se osjećali sigurno i zdravo se razvijali. Odvajanje od njegovatelja u ratnim vremenima, izloženost opasnostima i dugotrajnim stresom djetetu nanosi veliku štetu i produbljuje nanesene traume. Za djecu je u tim okolnostima važna psihosocijalna podrška.

Divan primjer kako se djeci može pomoći u takvim situacijama je zaklada Fairstart koju je osnovao psiholog Niels Peter Rygaard. Svrha Fairstart-a je pružiti potporu njegovateljima korištenjem inovativnih, zasnovanih na dokazima, jeftinih programa obuke putem interneta na lokalne sustave skrbi, a prevedeni su na mnoge jezike i koriste se u mnogim zemljama širom svijeta.

Sve ove prijetnje ljudskim pravima trebaju se riješiti. Pozivamo sve psihologe da doprinesu poboljšanju stanja ljudi u nepovoljnim situacijama. Da bi se ljudska prava promovirala i zaštitila, psiholozi se trebaju još više angažirati na području ljudskih prava i učiti o tome kako, gdje i kada su osnovna prava u pitanju.

https://www.psychologyandglobalhealth.org
https://www.oxfam.org/en/what-we-do/issues/gender-justice-and-womens-rights
https://www.unicef.org/eca/emergencies/refugee-and-migrant-children-europe
http://fairstartfoundation.com

Odbor za ljudska prava i psihologiju EFPA-e


Više...

Međunarodni dan ljudskih prava - poziv na predavanje dr. Vere Ćubela Adorić

Odjel za psihologiju i Studentsko savjetovalište Sveučilišta u Zadru pozivaju vas na predavanje izv. prof. dr. sc. Vere Ćubela Adorić, pročelnice Sekcije za ljudska prava i psihologiju Hrvatskog psihološkog društva, „(Ne)poštivanje ljudskih prava: socijalno-psihologijska perspektiva“ povodom obilježavanja Međunarodnog dana ljudskih prava.
Predavanje će se održati 10. prosinca 2019. s početkom u 12 sati u Svečanoj dvorani Sveučilišta u Zadru.
Više...

25. studenoga - Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama

Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama obilježava se odlukom Ujedinjenih naroda iz 1999. u znak sjećanja na sestre Mirabel iz Dominikanske Republike koje je zbog njihovih aktivnosti i borbe za demokraciju i pravdu 25. studenoga 1960. brutalno dao pogubiti diktator Rafael Trujillo.

Obilježavanjem ovoga dana želi se ukazati na važnost senzibilizacije i osvještavanja javnosti o problemu nasilja nad ženama te doprinijeti jačanju odlučnosti žena da proživljeno nasilje prijavljuju kako bi se eventualno buduće nasilje spriječilo, a već počinjeno nasilje sankcioniralo na odgovarajući način.

Nasilje nad ženama i djevojčicama jedno je od najraširenijih, najdugotrajnijih i najporažavajućih oblika kršenja ljudskih prava u današnjem svijetu, a često ostaje neprijavljeno zbog straha od stigmatiziranja okoline i srama. Ovo se kršenje ljudskih prava manifestira kao fizičko, seksualno i psihičko nasilje nad ženama i djevojčicama koje često uključuje nasilje od strane intimnog partnera, silovanje, spolni odnos bez pristanka, seksualno iskorištavanje djevojčica, trgovinu ženama i djevojčicama itd.

Prema statistici svaka treća žena u Hrvatskoj zlostavljana je u bračnoj zajednici, a godišnje čak 22 do 45 žena pogine od ruke (bivšeg) partnera. Na jedno prijavljeno silovanje dolazi 15 do 20 neprijavljenih, dobrim dijelom zato što se žrtve silovanja stigmatizira kada progovore o traumi. Osim što broj prijava opada, zabrinjava i to da 90 posto svih prijava završi u sferi prekršajnog prava.

Ove godine, 24. listopada, Vlada RH uputila je u saborsku proceduru izmjene Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, Kaznenog zakona i Zakona o kaznenom postupku. Izmjenama tih Zakona za mnoga kaznena djela propisuju se strože kazne.

Dosadašnji "spolni odnos bez pristanka" postaje kazneno djelo silovanja. Osim strožih kazni za silovatelje, pooštravaju se one za obiteljske nasilnike. Izmijenjena je i pravna kvalifikacija tjelesnog nasilja kao jedne vrste obiteljskog nasilja. Kako bi se jasnije razlikovalo prekršajno od kaznenog zakonodavstva, tjelesno nasilje kvalificirat će se kao ''fizička sila uslijed koje nije nastupila tjelesna ozljeda” što podrazumijeva guranje, potezanje kose, dijelova tijela i slično. Međutim, ako je kod primjene fizičke sile nastala ozljeda, npr. hematomi, to će se smatrati kaznenim djelom.

Osim pozitivnih reakcija na te izmjene, u medijskom su se prostoru pojavile i one u kojima se relativizira čin nasilja nad ženama, pokazuje zabrinjavajući nedostatak empatije prema žrtvi te negira potreba za ovakvim mjerama. Medijska relativizacija takvih zločina za žrtve znači novo proživljavanje traume, dok počinitelju umanjuje krivnju.

Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama u svijetu se simbolično obilježava narančastom bojom, a Ujedinjeni narodi su ga ove godine posvetili jednakosti generacija i osudi silovanja. Kao i prethodnih godina, počevši od 25. studenoga, započet će i globalna kampanja „16 dana aktivizma protiv nasilja nad ženama“ koja završava 10. prosinca kada se obilježava Međunarodni dan ljudskih prava.

Poštovane kolegice i kolege, pozivamo vas, uključite su svojim aktivnostima u kampanju koja počinje sutra - "16 dana aktivizma protiv nasilja nad ženama".
O svojim aktivnostima pošaljite nam obavijest na Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.  

Više...

Odbor za ljudska prava i psihologiju EFPA-e - sastanak u Puli

Sastanak jednog od najaktivnijih EFPA-inih odbora, onoga za ljudska prava i psihologiju ove se godine održava u Puli na Sveučilištu Jurja Dobrile, gdje je domaćica naša članica toga odbora, Marlena Plavšić. Sastanak će se održati 25. i 26. svibnja 2019.g.
Osim sastanka odbora, bit će održan i sastanak uredništva koje priprema knjigu o ljudskim pravima i psihologiji koja treba izaći u izdanju Routledgea sljedeće godine.

Više...

Zadarski nastavnici i studenti psihologije posebno svečano obilježili Međunarodni dan ljudskih prava 10.12.

Obilježavanje Međunarodnog dana ljudskih prava na Sveučilištu u Zadru već tradicionalno organiziraju Odjel za psihologiju Sveučilišta u Zadru i Udruga studenata psihologije Kasper. U ovogodišnjem programu aktivno su sudjelovale i dvije sekcije Hrvatskog psihološkog društva: Sekcija za ljudska prava i psihologiju te Studentska sekcija Psihomnia.
Uz već ranije najavljena predavanja, radionicu i projekciju filma, ovogodišnji program obilježilo je zajedničko čitanje Opće deklaracije o ljudskim pravima, u kojem su sudjelovali nastavnici i studenti Odjela za psihologiju.
Čestitamo Odjelu za psihologiju i Udruzi studenata psihologije Kasper, kao i dvjema sekcijama Hrvatskog psihološkog društva, na izvrsnoj organizaciji i predanosti promoviranju i zaštiti ljudskih prava!
Više...

Sudjelovanje djece u odgojno-obrazovnim ustanovama - predavanje u povodu Međunarodnog dana ljudskih prava u Velikoj Gorici

U posljednjih desetak godina u „odraslom“ dijelu javnosti u Hrvatskoj zamjetna je sve veća svijest o važnosti dječje participacije u različitim područjima djetetova razvoja. Odrasli koji se profesionalno bave djecom sve jasnije prepoznaju važnost i vrijednost dječjeg sudjelovanja. Obrazovanje je jedan od preduvjeta i temeljnih područja putem kojih treba učiti djecu da aktivno sudjeluju u životu općenito.

Povodom Dana ljudskih prava kao aktivnost Sekcije za ljudska prava i psihologiju u utorak 11. prosinca 2018.godine u 13.00 sati u Centru za djecu, mlade i obitelj Velika Gorica, Kurilovečka 48 izv.prof.dr.sc. Ivana Jeđud Borić s Odsjeka za poremećaje u ponašanju Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta u Zagrebu održat će predavanje na temu

„Sudjelovanje djece u odgojno-obrazovnim ustanovama“.
Molimo zainteresirane da se prijave na telefon 6231 734, putem FB stranice ili na e-mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. .

Veselimo se Vašem dolasku.

Ravnateljica:

Sanda Puljiz Vidović
Više...

Poziv na obilježavanje Međunarodnog dana ljudskih prava i 70. godišnjice Opće deklaracije o ljudskim pravima

Poštovane i poštovani,

u ponedjeljak 10. prosinca 2018. s početkom u 14 sati Odjel za psihologiju Sveučilišta u Zadru, u suradnji s Udrugom studenata psihologije Kasper i Hrvatskim psihološkim društvom (HPD), organizira obilježavanje Međunarodnog dana ljudskih prava i 70. godišnjice Opće deklaracije o ljudskim pravima.

Obilježavanje Međunarodnog dana ljudskih prava na Sveučilištu u Zadru počet će u 14 sati u Svečanoj dvorani osvrtom na Opću deklaraciju o ljudskim pravima, nakon čega će biti održana dva predavanja: „Odgovornost i uloga psihologa u promoviranju i zaštiti ljudskih prava“ (izv. prof. dr. sc. Vera Ćubela Adorić, Odjel za psihologiju Sveučilišta u Zadru) i „Vjera i tolerancija – slučaj Hrvatska“ (prof. dr. sc. Marko Vučetić, Odjel za filozofiju Sveučilišta u Zadru).

Nakon predavanjā u Svečanoj dvorani aktivnosti se nastavljaju na Odjelu za psihologiju (predavaonica 223), gdje će od 17 do 18:15 biti održana radionica „Nuspojave roda“ (voditeljica: izv. prof. dr. sc. Marina Nekić, Odjel za psihologiju Sveučilišta u Zadru), a u 18:30 počet će projekcija dokumentarnog filma „Podjela“ (2015.).

Pozivamo sve zainteresirane da nam se pridruže u obilježavanju ovoga dana i daljnjem promicanju ljudskih prava!

prof. dr. sc. Zvjezdan Penezić, pročelnik Odjela za psihologiju Sveučilišta u Zadru

izv. prof. dr. sc. Vera Ćubela Adorić, pročelnica Sekcije HPD-a za ljudska prava i psihologiju

Valerija Posavec, potpredsjednica Udruge studenata psihologije Kasper i članica izvršnog odbora Studentske sekcije HPD-a Psihomnia
Više...

Sekcija za ljudska prava i psihologiju - Poziv na Okrugli stol „Odgovornost psihologinja i psihologa u zagovaranju i zaštiti ljudskih prava izbjeglica“

Povodom Međunarodnog dana ljudskih prava i 70. godišnjice donošenja Opće deklaracije o ljudskim pravima, Sekcija za ljudska prava i psihologiju Hrvatskog psihološkog društva organizira okrugli stol "Odgovornost psihologinja i psihologa u zagovaranju i zaštiti ljudskih prava izbjeglica", koji će se održati u srijedu, 12.12.2018. u Multimedijalnom institutu MAMA u Zagrebu od 17 do 19.30 sati.
Svjedočimo učestalom kršenju ljudskih prava izbjeglica, iskrivljenom prikazivanju događaja u dijelu medija, širenju netrpeljivosti i neutemeljenog straha u javnosti, pokušajima kriminalizacije solidarnog postupanja prema izbjeglicama te sve većim rizicima kojima se izbjeglice izlažu zbog izostanka sigurnih i legalnih mogućnosti prelaska europskih granica.

Na okruglom stolu govorit će psihologinje i psiholozi koji na različite načine rade na zagovaranju i zaštiti ljudskih prava izbjeglica, i to:
• Dr. sc. Dean Ajduković, prof. emeritus, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Društvo za psihološku pomoć
• Martina Čarija, prof. psihologije, Društvo za psihološku pomoć
• Dragana Knezić, dipl. psihologinja, Rehabilitacijski centar za stres i traumu
• Iskra Pejić, prof. psihologije, Osnovna škola Gustava Krkleca
• Sandra Šipka, dipl. psihologinja, Rehabilitacijski centar za stres i traumu
• Tia Tomiša, dipl. psihologinja, Zagrebačko psihološko društvo
• Milena Zajović, dipl. psihologinja, Are You Syrious
Moderatorica: Marina Milković, mag. psihologije

Pozivamo Vas da nam se pridružite u što većem broju u srijedu, 12. prosinca 2018. od 17.00 do 19.30 sati u Multimedijalnom institutu MAMA, Preradovićeva 18, Zagreb!

Sekcija za ljudska prava i psihologiju Hrvatskog psihološkog društva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.
Više...

Završna konferencija projekta - Podrška integraciji državljana trećih zemalja kojima je potrebna međunarodna zaštita - Zagreb, 30.11.2018.

Na poziv Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade RH, izv. prof. dr. sc. Vera Ćubela Adorić, pročelnica Sekcije za ljudska prava i psihologiju HPD-a, sudjelovala je na završnoj konferenciji projekta „Podrška integraciji državljana trećih zemalja kojima je potrebna međunarodna zaštita“, koja je održana 30.11.2018. u dvorani Centrum hotela Dubrovnik u Zagrebu. Jedan od ciljeva ove konferencije je i da posluži kao platforma za umrežavanje dionika sustava integracije svih razina.
Provedba ovog projekta, koji je sufinanciran u sklopu Nacionalnog programa Fonda za azil, migracije i integraciju, počela je u rujnu 2017. godine. Cilj projektnih aktivnosti je učiniti postojeći integracijski sustav učinkovitijim i prilagodljivijim stvarnim potrebama njegovih korisnika, putem podizanja svijesti stručne i opće javnosti o integracijskim izazovima u RH, jačanjem kapaciteta dionika te jačanjem koordinativnih aktivnosti. U sklopu projekta je, između ostalog, provedeno istraživanje stavova i spremnosti hrvatskih građana na prihvaćanje i integraciju državljana trećih zemalja, čije je rezultate na konferenciji predstavio voditelj istraživačkog tima prof. emerit. Dean Ajduković. Kolegica Martina Čarija iz Društva za psihološku pomoć predstavila je niz senzibilizacijsko-edukacijskih radionica, provedenih u 17 škola u Zadru, Slavonskom Brodu, Sisku, Karlovcu, Ogulinu i Zagrebu, na kojima je sudjelovalo 963 djece. Na temelju iskustava iz ovih radionica, izrađena je i brošura „Dječja pitanja o izbjeglištvu i kako na njih odgovoriti“, koja je namijenjena roditeljima i stručnjacima koji rade s djecom.
Više...
Pretplati se na ovaj RSS feed
Uto, 10. 12. 2019 08:47