In memoriam - Dževdet Hadžiselimović - Neprekidna snaga djelovanja

Dževdet Hadžiselimović
30. 1. 1940. – 19. 6. 2020.
Neprekidna snaga djelovanja

U Društvu psihologa Istre više smo se puta imali prilike uvjeriti da za kolegu Dževdeta bogata interakcija s kolegicama i kolegama ima poseban značaj. On se rado uključivao, predlagao, pisao, educirao, pohvaljivao, poticao i druge na akciju. Specifičnost koju smo u pristupu Dževdeta Hadžiselimovića uvijek mogli zamijetiti – široko je zahvaćanje tema kojima se bavio. Imali smo čast surađivati s jednim renesansnim psihologom koji je psihologijske teme smještao u društveni, ekonomski, politički, ekološki i etički kontekst.

Školski psiholog ... i još ponešto
Dževdet je rođen u Kotor Varoši, u Bosni i Hercegovini. Odrastao je brojnoj obitelji u kojoj je od malena radio u polju, voćnjaku, brinuo o stoci. Stoga je susret s formalnim obrazovanjem doživio kao odmor od stalnog rada ili pak rekreaciju. Nakon osnovne škole upisuje Vojnu pomorsku školu u Divuljama kraj Splita, uz obvezu da će po završetku obrazovanja desetak godina raditi u struci. Odrađujući obećano na otoku Premudi i tragajući za daljnjim mogućnostima razvoja, upisuje izvanredni studij psihologije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Diplomirao je 1970. i hvalio se da je imao vrlo solidan prosjek i da nije nijednom pao na ispitu .
Karijeru školskog psihologa, koja ga je činila prepoznatljivim, započinje u četiri osnovne škole u općini Crikvenica. Potom seli u Istru i zapošljava se kao prosvjetni savjetnik – psiholog Zavoda za školstvo u Rijeci za dvadesetak osnovnih škola u općini Pula. Surađivao je s Centrom za psihodijagnostična sredstva pri Zavodu za produktivnost dela iz Ljubljane. Prilagođavao je nekoliko testova i upitnika iz Njemačke te razvijao nove (postupci za ispitivanje objektivnih i subjektivnih simptoma poremećaja u čitanju, prvi test spremnosti za školu u Hrvatskoj te nekoliko testova za ispitivanje intelektualnih sposobnosti).
U teme koje je istraživao ubrajaju se: umjetnost za djecu, odnos djece i masmedija, dječji strahovi, humanizacija sustava ocjenjivanja, prevencija pušenja i ovisničkog ponašanja, nasilje nad i među djecom, videomedijsko nasilje i videomedijska ovisnost, rano učenje stranih jezika,... Posebno se predano posvećivao temama vezanim za klimatske promjene, njihove moguće učinke te mogućnost ljudi da očuvaju što povoljniju klimu na Zemlji.
Dževdet je bio stručni mentor većem broju mladih kolegica i kolega pri njihovom uvođenju u rad i surađivao je s Odsjekom za psihologiju Filozofskog fakulteta u Rijeci primajući na stručnu praksu studente i studentice. Više od četvrt stoljeća bio je stalni sudski vještak za područje psihologije na Općinskom i Županijskom sudu u Puli te pomagao pri uvođenju novih kolegica i kolega u rad. Utemeljio je i vodio psihološko savjetovalište Društva Naša djeca u Puli. Umirovljen je 1997. godine, no nastavio se baviti profesionalnim i humanitarnim radom.

Vrijednosne orijentacije i društvena priznanja    
Dževdet se kontinuirano angažirao u humanitarnim, dječjim i ekološkim organizacijama. Bio je u Upravnom odboru i voditelj aktivnosti mladeži Gradskog društva Crvenog križa i u Izvršnom odboru Društva Naša djeca u Puli. Volontirao je pri Društvu za cerebralnu paralizu i bio je utemeljitelj projekta Pula – zdravi grad. Tijekom rata bio je uključen u rad s izbjeglicama i prognanicima, između ostalog u Koordinacijskom odboru za psihosocijalnu adaptaciju prognanika i izbjeglica u Istri i surađujući s Udrugom za inicijative u socijalnoj politici iz Zagreba i Centrom za humanitarni rad Suncokret. Bio je supervizor SOS telefona u Puli, a u suradnji s Institutom Otvoreno društvo Hrvatska provodio je zdravstveno-pedagoške programe. Humanitarnim i prosvjetnim radom bavio se i u Lions clubu u Puli, a zalažući se za sekularnost, bio je utemeljitelj i član udruge Protagora.
Dževdet je bio dugogodišnji član Hrvatskog psihološkog društva te jedan od osnivača Društva psihologa Istre 1999. godine. U Društvu psihologa Istre bio je predsjednik u prvom mandatu, a kasnije je ostao član Upravnog odbora i Nadzornog odbora. Sudjelovao je u organizaciji IX. Godišnje konferencije hrvatskih psihologa u Puli, bio je počasni predsjednik XXI. Godišnje konferencije hrvatskih psihologa u Rovinju. Često je objavljivao tekstove u strukovnom listu Psiholog i na internetskim stranicama Društva psihologa Istre.
Budući da je njegov angažman bio prepoznat u zajednici, Dževdet je dobio brojne nagrade i priznanja. Među njih se ubrajaju nagrada Ramiro Bujas za primjenu i promicanje psihologije u praksi (1986.), Zlatna značka Saveza društava Naša djeca za uspješnu dugogodišnju društvenu aktivnost i stvaralaštvo s djecom i za djecu (1987.), nagrada Uzoran prosvjetni radnik općine Pula za predan stručno-pedagoški rad (1990.), Društveno priznanje Marulić – Fiat psychologia (2006.) Hrvatskog psihološkog društva te psihologijske nagrade Zlatni grb (2014.) i Ramiro Bujas (2015.) Hrvatskog psihološkog društva za osobito vrijednu sveukupnu psihologijsku djelatnost i to za osobito vrijedna ostvarenja u primjeni i proširivanju psihologijskih znanstvenih dostignuća u praksi. Bio je prvi dobitnik priznanja Protagora (2019.), za promociju vrijednosti sekularnog društva koje mu je dodijelila Zaklada Josip Sruk – sekularist. Prepoznajući vrijednost njegovog znanstvenog i stručnog doprinosa, senat Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli dodijelio mu je počasni doktorat 2019. godine.
Društvo psihologa Istre 2014. godine, u povodu njegovog polustoljetnog bavljenja psihologijom, objavilo je monografiju o Dževdetovom radu. Knjigu je priredila Dževdetova dugogodišnja suradnica prof. dr. sc. Neala Ambrosi-Randić pod nazivom Promišljanje psihologije, a mnogi podaci za ovaj tekst preuzeti su upravo iz tog izvora. U knjizi je, uz prikaz Dževdetovog doprinosa psihologiji, izražen njegov poziv nama, psihologinjama i psiholozima, na razvijanje odgovornosti prema onome što radimo u struci te prema posljedicama našeg rada po užu i širu, globalnu, zajednicu.
Dragi Dževdete, pozdravljamo Vas s poštovanjem i zahvalnošću!

Društvo psihologa Istre
Više...

Prof. Dževdet Hadžiselimović - promišljanje i preporuka

Prof. Dževdet Hadžiselimović, doajen hrvatske ekološke psihologije poslao nam je svoja promišljanja i preporuke. Donosimo ih u nastavku teksta:

Sve je manje vjerojatnosti da naša civilizacija demontirati postojeći način života, razorna ekonomija rasta ubrzava klimatske promjene i tako ugrožava novorođenu djecu. Vrijeme je za odricanje da usporimo klimatske promjene. Jadna naša civilizacija, nije spremna da se odrekne ničeg pa ni suvišnih putovanja i turizma. Dapače, imamo i ministra turizma, koji se o razvoju turizma i izgradnji novih turističkih kapaciteta, koji zjapiti prazni. A Greta, živjet još dugo na ovome svijetu zahvaćenom ubrzanim klimatskim promjenama. I naše Ministarstvo za demografsku obnovu? Problem je klimatskoj nepismenosti i onih koji bi morali biti: vlada (o premijeru da ne govorimo, ima ministra obrane koji u ovoj situaciji nabavljao skupe avione i ministricu za školstvo, u kojoj uopće ne govori o klimatskim promjenama, nazvala "školom za život", sabor, kandidati/nje predsjednicu/ka Republike, (K. G. Kitarević, onakva kakva je, pomiruje i klimatske promjene i gospodarski rast od 5%), sindikalni vođe, nastavnici, građani. (O tome kako najbrže klimatski opismeniti građane: za vrijeme prognoza vremena.)
Citiram iz moje knjige, str. 28, za uznapredovale klimatske promjene davne 2011., kad je taj dio pisan:
Budući da je odnos naše psihologije prema klimatskim promjenama takav kakav jest, vrijedilo bi za početak razmotriti i ove mogućnosti:
• Hrvatsko psihološko društvo, slično nekim psihološkim društvima u svijetu, trebalo bi odrediti i napisati svoja stajališta prema klimatskim promjenama te s njima upoznati svoje članstvo.
• Jedna od konferencija HPD-a mogla bi za svoju glavnu temu imati psihologiju klimatskih promjena. I naredne konferencije mogle bi u najavljenim temama ostvariti možda i iznenađujuće uvide ako ih povežu s klimatskim promjenama.
• Započeti istraživanja različitih problema povezanih s klimatskim promjenama te uznastojati da se programi edukacije (odsjeci za psihologiju, regionalna društva psihologa) inoviraju usvajanjem klimatske pismenosti i psihologije klimatskih promjena.
• Nakladnici psihologijske literature mogli bi u svoje planove unijeti i izdavanje knjiga iz domene psihologije klimatskih promjena.
• Mrežne stranice HPD-a mogle bi imati različite informacije, brošure, naputke i slične publikacije koje bi služile kako motiviranju čitatelja na ublažavanje klimatskih promjena tako i adaptiranju na njih i druge nepogode. 

Evo prijedloga: Psihologija i klimatske promjene, da se vidi tko što može učiniti u ovoj složenoj situaciji. Koleg/ic/e psiholog/inje/zi ignoriraju ovaj problem. Može ih se i razumjeti: ili su majke i očevi, poneki djedovi i bake.
U siječnju iduće godine navršavam 80 godina, bitnije od toga da bolujem od parkinsonove bolesti, imam poteškoće govoru... Na mene treba računati, nažalost. Nadam se da neću biti u invalidskim kolicima na mojoj dodjeli počasnog doktorata Sveučilišta u Puli (Dan Sveučilišta, 16.04.2020.).
Više...

Sekcija za ekološku psihologiju osnovana je jučer 8.12.2018. u Zagrebu

Sekcija za ekološku psihologiju Hrvatskog psihološkog društva osnovana je jučer, 8. prosinca 2018.g. na sastanku članstva održanom u prostorijama HPD-a u Zagrebu.
Za pročelnika sekcije izabran je kolega Tvrtko Maras, za dopročelnicu kolegica Ana Pristupnik, a za tajnika sekcije kolega Nikola Greb.
Za počasnog člana Sekcije za ekološku psihologiju predložen je kolega Dževdet Hadžiselimović, inicijator i dugododišnji promicatelj ove problematike u krugovima hrvatske psihologijske zajednice.
Prisutni kolegice i kolege prihvatili su i plan rada sekcije za 2019.g., a prvi radni sastanak planiran je za 25. siječnja 2019.g.
Hrvatsko psihološko društvo čestita izabranim kolegicama i kolegama na novim funkcijama u Sekciji za ekološku psihologiju.
Više...

Dževdetu Hadžiselimoviću - Zlatni grb HPD-a za 2014.g.

Nagrada Zlatni grb Hrvatskog psihološkog društva za osobiti doprinos radu i razvitku HPD-a za 2014.g. dobio je kolega

Dževdet Hadžiselimović

Nagrada Zlatni grb HPD-a bit će uručena kolegi Dževdetu Hadžiselimoviću tijekom svečanog otvaranja 22. godišnje konferencije hrvatskih psihologa, 5. studenoga 2014.g. u Hotelu Lone, u Rovinju.

Srdačne čestitke!
Hrvatsko psihološko društvo

 

Više...

Promišljanja psihologije - promocija knjige Dževdeta Hadžiselimovića

Promocija knjige Promišljanje psihologije - monografija o Dževdetu Hadžiselimoviću autorice prof. dr. sc. Neale Ambrosi-Randić održat će se u četvrtak 29. svibnja s početkom u 12 sati u svečanoj dvorani Tone Peruško Sveučilista Jurja Dobrile u Puli. O knjizi će govoriti recenzent prof. dr. sc. Vladimir Kolesarić i autorica.
Pozivamo vas da nam se pridružite!
Društvo psihologa Istre

Više...
Pretplati se na ovaj RSS feed
Čet, 01. 10. 2020 10:49